Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Oba grada imala su značajnu ulogu u širenju grčkih kulturnih utjecaja na južno ilirsko područje. Kulturni utjecaji odrazili su se na urbanizam, društveno uređenje, gospodarstvo, trgovinu i religiju. Monetarne aktivnosti Apolonije i Dirahija izravno su utjecale na primjenu novca na širem ilirskom području. Prvi novci kovani na istočnojadranskoj obali potekli su iz kovnice Dirahija sredinom IV. st. pr. Kr., tada su kovani stateri korintskog tipa. Ubrzo nakon toga počinju se kovati stateri tipa grada Korkyre s prikazom krave koja doji tele na aversu i dvostruko profiliranom četverokutu sa stiliziranim ukrasnim motivom na reversu. Na reversu je istaknut etnički atribut ΔΥΡ, što je skraćenica od ΔΥΡΡΑΧΙΝΩΝ, a na novcu Apolonije etnički atribut ΑΠΟΛ, što je skraćenica od ΑΠΟΛΛΩΝΙΑΤΑΝ. Srebreni stateri (tri drahme) težili su oko 11 grama, dok je promjer novca iznosio od 19 do 21 mm. Oko 270. pr. Kr. napušta se kovanje statera, a drahme se po uzoru na republikanski viktorijat počinju kovati krajem III. st . pr. Kr.  do sredine I. st. pr. Kr. Glavnina drahma nađena na hercegovačkom području pripada emisijama kovanim u I. st. pr. Kr., kada je njihov optjcaj najintenzivniji.  Na aversu drahma Apolonije i Dirahija prikazana je krava koje koja doji tele, s tim da je krava na novcu Dirahija uglavnom okrenuta na desno. Na novcu se nalaze dva imena, jedno ime nalazi se na aversu iznad prikaza krave i teleta, dok je drugo ime na reversu pozicionirano u 3 dijela oko prikaza ukrašenog četverokuta u smjeru kazaljke na satu. Ime na aversu je u nominativu, dok je ime na  reversu u genitivu. Imena na aversu odnose se na monetarne službenike odnosno kovničare, dok se imena na reversu odnose na eponimne magistrate grada. Značajan doprinos proučavanju emisija novca Apolonije i Dirahija dao je albanski arheolog Hasan Ceka, njegova lista od gotovo 600 monetarnih službenika još uvijek je u uporabi prilikom određivanja novca (Ceka 1972). Novac iz grčkih kolonija širio se razvojem trgovine s Jadrana u unutrašnjost. Jedan od značajnih putova širenja novca iz južnog Jadrana vodio je dolinom Neretve prema unutrašnjosti i Panoniji. Nakon prve rimske vojne intervencije na istočnoj jadranskoj obali  229. pr. Kr., dolazi razdoblje intezivnijeg širenja uporabe novca i porasta trgovine sa zajednicama u unutrašnjosti. U II. st. pr. Kr. novac kuju ilirski vladari Genthios i Ballaios, te pojedine ilirske zajednice kao Daorsi i Labeati. Brojnošću nalaza grčkog i ilirskog novca prednjači okolina Stoca, Čapljine i Ljubuškog. Zasad su s područja Čapljine zasad su poznata 3 primjerka drahmi Apolonije, potom 6 drahmi, te jedna poludrahma i jedan primjerak imitacije novca Dirahija. Dosad je s šireg područja Ljubuškog poznato 9 drahmi Apolonije i 23 drahme, jedna poludrahma i jedna imitacija Dirahija. Svi primjerci grčko ilirskog novca iz Čapljine čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Polovina nalaza  grčko ilirskog novca iz ljubuškog područja nalazi se u Zemaljskom muzeju, 6 primjeraka drahmi nalazi se u numizmatičkoj zbirci Franjevačkog muzeja na Humcu, a  ostatak je dio privatnih zbirki. Više pojedinačnih nalaza drahmi Apolonije i Dirahija nađeno je na području općina Čitluk, Mostar, Posušje, Grude i Trebinje, dok su  vrlo rijetke na području Nevesinja, Gacka i u Gornjoj Hercegovini.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s