Pogled s gradine Gat prema Kazancima

Gradinsko naselje Gat

Gatačko polje je dinarsko kraško polje, koje se rasprostire na površini od 61 km² sa najnižom nadmorskom visinom od 850 m. Na istaknutim brdskim uzvisinama uz rubna područja gatačkog polja, nalazi se više gradinskih naselja. Gradinsko naselje Gat nalazi se na istoimenom brdu, koje je smješteno na južnom rubu gatačkog polja, iznad naselja Novi Dulići – Galešine u općini Gacko. Najviši dio gradinskog naselja nalazi se na 1100 m/nv, dok se niži dijelovi naselja rasprostiru na nekoliko nižih brdskih terasa koje su utvrđene suhozidnim bedemima. Relativna visinska razlika od oko 200 m u odnosu na polje, osigurava izvrsnu preglednost okolnog terena i vizualnu komunikaciju sa ostalim gradinskim naseljima. Naselje je podignuto u brončanom dobu, kontinuitet lokaliteta nastavlja se kroz željezno, antičko, srednjovjekovno i novovjekovno doba, što je evidentno na osnovu brojnih površinskih nalaza i različitih graditeljskih faza na samom lokalitetu. Među površinskim nalazima dominiraju fragmenti keramičkog posuđa od brončanog do srednjovjekovnog doba, kao i nalazi rimskog novca. Gradinsko naselje Gat u kulturnom smislu pripada glasinačkoj kulturi brončanog i željeznog doba. Na lokalitetu Mazlumi u mjestu Novi Dulići – Galešine, ispod gradine Gat pronađeno je više brončanih predmeta (toke, fibule), koji pripadaju starijem željeznom dobu glasinačkog kulturnog kruga. U željeznom dobu prema I. Bojanovskom na području Gacka živi zajednica Melkumana (Melcumani, Melkomenoi), koji su pripadali naronitanskom konventu, a u Plinijevo vrijeme su brojili 24 dekurije. Kroz Gatačko polje u rimsko doba prolaze važne cestovne komunikacije iz pravca Epidaura prema unutrašnjosti Balkana, kao i cesta iz smjera Nevesinjskog polja preko Gatačkog polja, pored Gata prema Kazancima i dalje ka današnjoj Crnoj Gori.  Ispod Gata je pronađena pticolika brončana fibula ukrašena geometrijskim motivima, koja pripada razdoblju ranog srednjeg vijeka. Bez arheoloških istraživanja nije moguće dati preciznije kulturno kronološke okvire lokaliteta. Lokalitet je dobrim dijelom devastiran gradnjom telekomunikacijskog odašiljača sa pripadajućom infrastrukturom, koji su pozicionirani na najvišoj terasi gradinskog naselja Gat ( fotografije u prilogu).

Pogled na terase gradinskog naselja Gat. U pozadini gatačko polje i Gacko.

Ukratko o području Gacka

Općina Gacko, RS nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Hercegovine i prostire se na površini od 736 km². Klimu pomenutog područja odlikuju duge i oštre zime sa niskim temperaturama. Od davnina stočarstvo je zastupljeno kao primarna ekonomska djelatnost ovog područja. Na području Gacka poznati su lokaliteti iz paleolitika, kao što je Ružina pećina, potom oko 20 gradinskih naselja brončanog i željeznog doba koji u kulturnom smislu pripadaju glasinačkom kulturnom krugu (Donji Kazanci, Fojnica, Gacko, Gat, Gareva, Gračina, Gradina, Jasenik, Kokorina, Kravarevo, Muhovići, Slivlje i dr.). Nakon rimskog osvajanja, grade se prometnice uz koja nastaju rimska naselja u današnjim mjestima Avtovac, Gračanica, Gacko i Kazanci. Pojedine gradine ostaju u funkciji rimskih utvrda na lokalitetima Jasenik, Jugovići, Kokorina, Gat, Fojnica i Kravarevo. Na području Gacka dosad je evidentirano 114 srednjovjekovnih nekropola sa 2219 biliga (stećaka), od kojih je 234 ukrašeno. Značajno je pomenuti 38 epigrafskih natpisa na gatačkim bilizima, čime natpisi iz ovog kraja imaju 11% udjela u ukupnom bosanskohercegovačkom fundusu srednjovjekovnih nadgrobnih natpisa. Kasnosrednjovjekovni grad Ključ, u posjedu Sandalja Hranića podignut je krajem 14. stoljeća. Značajan doprinos poznavanju kulturne baštine Gacka dao je prof. Novak Mandić Studo (1926-2000). U sklopu znanstveno istraživačkog projekta “Prahistorijski tumuli istočne Hercegovine”(1986.-1987.), arheolog dr. Zdenko Žeravica (1945-2010) evidentirao je 1658 tumula (gomila) na području općine Gacko. Tijekom istraživačkog projekta istraženo je 16 tumula, mahom iz brončanog doba, gdje su pokojnici pokopani u kamene ciste u zgrčenom položaju. Nažalost, rezultati ovih istraživanja nisu nikad objavljeni u znanstvenoj literaturi.

Pogled na središnji dio gradinskog naselja.

Strmi obrnoci brda Gat

Suhozidne formacije Gat

Južni prilaz gradinskom naselju Gat

Suhozidni bedemi gradinskog naselja Gat

Pogled prema Dulićima, Kazancima i Crnoj Gori sa gradinskog naselja Gat.

Pogled sa središnjeg dijela prema nižim gradinskim terasama

Središnji dio gradinskog naselja Gat