Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji
Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići
Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji. Continue reading
Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)
Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading
Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku
Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)
Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na području Daorsa. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading
Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima
Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.
Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading
Jegulja je mistična životinja, kako za ihtiologe tako i za filologe, arheologe i etnologe. Ova riječna i morska riba koštunjača živi dugo – i do 90 godina, naraste do 150 cm duljine i 7 kg težine. Hrvatski naziv jegulja (slov. jegulja, bug. engulja, mak. jagula) potječe iz latinskoga anguilla, što je deminutiv od anguis, zmija.[1] Grčki naziv ἔγχελυς (énkhelys) nastao je pod utjecajem ἔχις (ékhis) i ὄφις (óphis), zmija. Ti oblici svode se na indoeuropsko *egʷhi-/*ogʷhi-.[2] Jezikoslovci pretpostavljaju da je riječ bila tabuizirana, radi čega susrećemo više izvedenica. Uz bok jeguljama stoji i ugor (Conger conger), također zmijolika riba iz reda jeguljkâ, ruski угорь, litvanski ungurỹs.
Jegulju susrećemo dvaput u Homerovoj Ilijadi (XXI, 203-204): Jegulje prilazit’ počnu mrtvacu i ribe druge, salo na bubrezima izjedat’ i trgati stanu; (XXI, 353): Jegulje i druge ribe u vodi ginuti počnu. Continue reading
Mali grčki ep u 303 stiha Boj žaba i miševa (grčki Βατραχομυομαχία, Batrachomyomachía) sjajna je parodija na čuvenu Homerovu Ilijadu. Još u antici djelo se pogrešno pripisivalo Homeru ili Pigru iz Halikarnasa, ali se danas vjeruje da je postalo u helenističko doba, u vrijeme Aleksandra Velikoga, s ponekom kasnijom doradom. Spjev je kritika rata, ne u smislu društvenoga i političkoga fenomena nego njegove književne obrade u junačkome epskom pjesništvu. Boj žaba i miševa bilo je vrlo popularno djelo u srednjovjekovno doba, o čemu svjedoče 73 kodeksa njegova teksta od 10. do 17. st. Stoga zaslužuje kratak sažetak.
Jednom se na obali bare sretnu žablji kralj Fizignat (Napnigušan) i mišji princ Psiharpag (Mrvograb). Continue reading
Otrić-Seoci, naselje i središte općine Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, našlo se prije izvjesna vremena u središtu medijske pozornosti. Riječ je o fenomenu kamenih kugla, koje su pronađene prigodom gradnje autoceste A1 na dionici Dusina – Mali Prolog. Prije tridesetak godina na padinama brda Šubira (510m) nekoliko kugla pronašla je mještanka Mladenka Zlojić, ali to je prošlo nezapaženo. Kada su 2010. radnici minirali tunel na izlazu, južno od hercegovačkoga sela Crveni Grm, kamene kugle pojavile su se u većem broju. Među prvima opisao ih je Jure Divić, novinar iz Vrgorca, koji je slučaj nazvao “Vrgoračke kamene kugle”. Nakon medijske prašine i potrage za kamenim loptama Ministarstvo kulture RH proglasilo je kugle zaštićenom prirodnom vrijednošću na temelju Zakona o zaštiti prirode. Općina Pojezerje, na čelu s načelnikom Borom Dominikovićem, izložila ih je u novouređenu Domu kulture o Otrić-Seocima.
Da bi podigao turistički imidž mjesta načelnik je u goste pozvao Semira Osmanagića, “istraživača drevnih civilizacija”, kako se voli predstavljati, poznatijega kao tvorca brdske teorije o bosanskim piramidama u okolici Visokoga. Kao stari meštar za public relations i izvanzemaljske maštarije S. Osmanagić, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu s temom “Civilizacija Maya”, inače bez formalne izobrazbe na polju arheologije ili povijesti, održao je press konferenciju za medije, gdje se našlo nekoliko radijskih izvjestitelja, novinara i fotografa. Continue reading
