Category Archives: Zanimljivosti

Stela Anaja Daverza

Posted on by
Reply

Stela Anaja Daverza, Rőmerhalle, Bad Kreuznach

Gušenjem panonsko-delmatskog ustanka ili Batonovog rata (Bellum Batonianum) 9. godine, rimski car August konačno je vojno pokorio pobunjenje autohtone zajednice Dalmacije i južne Panonije, nakon čega su uslijedile ubrzane društvene promjene uvjetovane međudjelovanjem različitih kultura i aktivnostima rimske vlasti. Posebnu ulogu u složenim procesima pacifikacije i romanizacije autohtonog stanovištva imala je rimska vojska, čije su legijske i augzilijarne postrojbe bile stacionirane u logorima na važnim geostrateškim položajima diljem provincija. Važan značaj u navedenim procesima imalo je i novačenje autohtonih muškaraca u redove rimske vojske. Continue reading →

In memoriam Tomislav Anđelić

Posted on by
Reply

In Memoriam Tomislav Anđelić (20.03.1937. – 06.03.2018.)

Tomislav Anđelić (1937. -2018.)

U 81. godini života preminuo je u Mostaru ugledni arheolog Tomislav Anđelić. Rođen je 20.03.1937. u  Konjicu, gdje je završio osnovnoškolsko i gimanzijsko obrazovanje. Diplomirao je povijest s temom Dijaci u srednjovjekovnoj Bosni i Humu 1964. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Continue reading →

Potkuk – G. Bitunja

Posted on by
Reply

Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji

Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle  je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji.  Continue reading →

Nekrolog R. Dodig

Posted on by
Reply

 

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)

Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading →

Martinovića gomila

Posted on by
Reply

Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku

Megalitski bedem Martinovića gomila

Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)

Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na daorskom području. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik, gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja  u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading →

Novosti iz Ljubuškoga

Posted on by
Reply

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading →

Homer, jegulje i zmije

Posted on by
Reply

Jegulja je mistična životinja, kako za ihtiologe tako i za filologe, arheologe i etnologe. Ova riječna i morska riba koštunjača živi dugo – i do 90 godina, naraste do 150 cm duljine i 7 kg težine. Hrvatski naziv jegulja (slov. jegulja, bug. engulja, mak. jagula) potječe iz latinskoga anguilla, što je deminutiv od anguis, zmija.[1] Grčki naziv ἔγχελυς (énkhelys) nastao je pod utjecajem ἔχις (ékhis) i ὄφις (óphis), zmija. Ti oblici svode se na indoeuropsko *egʷhi-/*ogʷhi-.[2] Jezikoslovci pretpostavljaju da je riječ bila tabuizirana, radi čega susrećemo više izvedenica. Uz bok jeguljama stoji i ugor (Conger conger), također zmijolika riba iz reda jeguljkâ, ruski угорь, litvanski ungurỹs.

Jegulja (Anguilla anguilla)

Jegulju susrećemo dvaput u Homerovoj Ilijadi (XXI, 203-204): Jegulje prilazit’ počnu mrtvacu i ribe druge, salo na bubrezima izjedat’ i trgati stanu; (XXI, 353): Jegulje i druge ribe u vodi ginuti počnu. Continue reading →