Gradinski lokalitet Vrsnik

 

Središnji plato Vrsnik

Gradinski lokalitet Vrsnik nalazi se na istoimenom stožastom brdu (513 m/nv) istočno od Stoca, između mjesta Bitunja i  Gornji Poplati. Južnom padinom brda Vrsnik prolazi magistralna cesta M-230/M-6 (Stolac -Ljubinje), a sjevernoistočnom dolinom pruža se prirodna komunikacija koja povezuje stolačko i ljubinjsko područje (Stolac – Dragovilje, BItunja, Zabrđe – Ljubinje).Na navedenoj prirodnoj komunikaciji u antičko doba izgrađena je rimska cesta, čiji su tragovi još uvijek djelomično vidljivi (kaldrma, rubnici, kolotečine i miljokazi) od Bitunje prema Ljubinju. Continue reading

Interreg – IPA CBC Ravlića pećina

Otvor Ravlića pećine

U sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC između Hrvatske, BiH i Crne Gore sudjeluje i općina Grude s projektom Adriatic Canyoning, koji uključuje infrastrukturne radove na prirodnom dobru Peć Mlini i arheološkom nalazištu Ravlića pećina. Continue reading

Potkuk – G. Bitunja

Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji

Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle  je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji.  Continue reading

Boljuni

Srednjovjekovno groblje Boljuni

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading

Martinovića gomila

Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku

Megalitski bedem Martinovića gomila

Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)

Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na daorskom području. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik, gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja  u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading

Velika Gradina

Velika Gradina u Čapljini

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema  Ljubuškom polju.

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema Ljubuškom polju.

U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.

Continue reading

Huremovača, Ljubuški

Arheološko iskapanje na lokalitetu Huremovača u Ljubuškom

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Gema od jantara s prikazom Boga Silvana (foto M.Rašić)

Na lokalitetu Huremovača, nedaleko od arheološkog nalazišta Gračine, otkriven je još jedan potencijalni antički arheološki lokalitet na području općine Ljubuški. Tijekom izvođenja zemljanih radova na lokalitetu Huremovača, izvođači radova su uočili veću količinu keramičkih i staklenih fragmenata, nakon čega su radovi obustavljeni. Continue reading

Arheološko iskapanje u Knešpolju

Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg

Varda

 

Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading

Ravlića pećina

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Drinovcima, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.

Continue reading

Nekropola Lučine

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen  bordurom s geometrijskim elementima.

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen bordurom s geometrijskim elementima.

Na lokalitetu Lučine u Miletini, uz regionalnu cestu R 425 a Međugorje – Zvirovići, nalazi se srednjovjekovna nekropola s 27 biliga (stećaka). Nekropola se rasprostire na više privatnih parcela u posjedu obitelji Ilić, Dragićević i Dugandžić. Continue reading