Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku
Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)
Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na daorskom području. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik, gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104).
Najviši dio lokaliteta nalazi se na oko 560 m/nv, smješten je nad strmim kanjonom povremenog potoka Četkova voda, koji ima i naziv Rotimski potok. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 160 m, lokalitet pruža izvrsne mogućnosti za vizualnu komunikaciju s okolnim prostorom. Gradina u Ošanjićima udaljena je oko 6,3 km zračne linije. Raster gradinskog naselja Martinovića gomila, sličan je s onim u Ošanjićima, lokalitet čini središnji dio ili akropola s velikim limitnim tumulom i podgradinski dio s prisojnim naseobinskim terasama. Megalitski obrambeni bedem štitio je prilaz gradinskom prostoru s istoka i sjeveroistoka. Građen je od poligonalnih kamenih blokova različitih veličina, a nastao je pod utjecajem helenističkog graditeljstva. Bedem je dugačak oko 160 m, širina varira od 2 do 3 m, a danas je mjestimično očuvan u visini do 3 m.. Dokumentirano je nekoliko nalaza iz brončanog i željeznog doba, a na naseobinskim terasama nađeno je više ulomaka amfora i keramike tipa Gnathia, svojstvenih za helenističko razdoblje.
Akropola i bedem, Martinovića gomila, D. Brštanik (foto: I.D.)
Produžetak megalitskog bedema niz padinu znatno je lošije izveden od dijela bližeg akropoli, gdje su korišteni poluobrađeni kameni blokovi različitih oblika složenih u nepravilne redove. Lokalitet je teško devastiran tijekom ratnih zbivanja, jer na njemu se nalazila linija fronta, a okolo gradine postavljeno je gusto minsko polje. Upozoravamo naše čitatelje i ljubitelje kulturne baštine da ne posjećuju ovaj lokalitet zbog iznimno gustog minskog polja koje još uvijek nije deminirano (fotografija u galeriji). Vrijedno je spomenuti da je istočno od megalitskog bedema prolazila predrimska komunikacija prema Nevesinjskom polju, na kojoj je izgrađena kasnija rimska cesta prema unutrašnjosti Bosne. Gradinski lokalitet Martinovića gomila istraživali su arheolozi Z. Marić (1974, 1975) i B. Marijan (1999, 2001, 2011), koji je objavio nekoliko površinskih nalaza. U ovom prilogu prvi put se objavljuju fotografije svih dijelova lokaliteta Martinovića gomila.
Hercegovački arheološki portal 