Gradinski lokalitet Vrsnik

 

Središnji plato Vrsnik

Gradinski lokalitet Vrsnik nalazi se na istoimenom stožastom brdu (513 m/nv) istočno od Stoca, između mjesta Bitunja i  Gornji Poplati. Južnom padinom brda Vrsnik prolazi magistralna cesta M-230/M-6 (Stolac -Ljubinje), a sjevernoistočnom dolinom pruža se prirodna komunikacija koja povezuje stolačko i ljubinjsko područje (Stolac – Dragovilje, BItunja, Zabrđe – Ljubinje).Na navedenoj prirodnoj komunikaciji u antičko doba izgrađena je rimska cesta, čiji su tragovi još uvijek djelomično vidljivi (kaldrma, rubnici, kolotečine i miljokazi) od Bitunje prema Ljubinju. Continue reading

Gradinski lokalitet Ograđ

Gradinski lokalitet Ograđ na brdu Kvanj

Gradinski lokalitet Ograđ (Ograć) nalazi se na iduženom brdu Kvanj (mjesto Hodbina, Mostar), koje oštro zadire u nizinu između rijeke Neretve i Bunice. Prve podatke o lokalitetu Ograđ objavio je pionir bosanskohercegovačke arheologije W. Radimsky 1891. godine, istražujući prirodna obilježja i arheološki potencijal šireg mostarskog područja. Continue reading

Interreg – IPA CBC Ravlića pećina

Otvor Ravlića pećine

U sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC između Hrvatske, BiH i Crne Gore sudjeluje i općina Grude s projektom Adriatic Canyoning, koji uključuje infrastrukturne radove na prirodnom dobru Peć Mlini i arheološkom nalazištu Ravlića pećina. Continue reading

Kosmaj

Rimska utvrda Kosmaj

Pogled s Kosmaja na Tepačko polje, naselje Žitomislići i kanjon Neretve prema sjeveru.

Arheološko nalazište Kosmaj nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Gornjeg Brotnja, koje uzdužno presijeca administrativna granica između naselja Biletići i Tepčići u općini Čitluk. Continue reading

PeBa 2016

International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.

Continue reading

Marginalije o daorskim novcima

 

Novčić Daorsa
O Daorsima (Daversima), ilirskoj etničkoj zajednici iz Hercegovine, donekle smo obavješteni iz antičkih pisaca, numizmatike i epigrafike (C. Patch: Daversi, RE, 1901, 2231; J. Szilágyi, Daversi, Der Kleine Pauly, Band 1, München, 1979., 1399-1400; I. Bojanovski, Daorsi, ALBiH, Sarajevo, 1988., 69; Z. Marić, Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890-1978), Hercegovina 1(9), I. dio, Mostar, 1995., 43-93 M. Šašel Kos, Daorsi, Der Neue Pauly 3, Sttutgart, 1997., 310-311). Dosta pozornosti izazvali su njihovi novčići, njih desetak na broj (I. Dragičević, http://www.arheohercegovina.com, 28.11.2013). Većina ih je pronađena u okolici Ošanića, gdje je vjerojatno bilo daorsko sjedište, dok se za primjerke u Carskoj zbirci u Beču ne zna mjesto podrijetla. Đ. Basler (GZM XXVI, 1971, 333) navodi kako je prvi put objavljen opis ovoga novca 1779., mada je riječ o objavi u knjizi Joseph Eckhel, Numi veteres anecdoti, I-II, Viennae, 1775, p. 95-96; II, T. VI, n. 22. Continue reading

Statua iz Sovića

Božica iz Sovića

Brončana figurina iz Sovića, Goranci

Krajem 19. stoljeća u mjestu Sovići (Goranci) nedaleko od Mostara slučajno je nađena mala brončana statua. Iz upisnika Arheološke zbirke Franjevačkog samostana na Humcu doznajemo da je brončanu figurinu poklonio fra Andrija Nuić dana 13.11.1891, a evidentirana je pod rednim brojem 62. Continue reading