PeBa 2016

International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.

Continue reading

Advertisements

Marginalije o daorskim novcima

 

Novčić Daorsa
O Daorsima (Daversima), ilirskoj etničkoj zajednici iz Hercegovine, donekle smo obavješteni iz antičkih pisaca, numizmatike i epigrafike (C. Patch: Daversi, RE, 1901, 2231; J. Szilágyi, Daversi, Der Kleine Pauly, Band 1, München, 1979., 1399-1400; I. Bojanovski, Daorsi, ALBiH, Sarajevo, 1988., 69; Z. Marić, Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890-1978), Hercegovina 1(9), I. dio, Mostar, 1995., 43-93 M. Šašel Kos, Daorsi, Der Neue Pauly 3, Sttutgart, 1997., 310-311). Dosta pozornosti izazvali su njihovi novčići, njih desetak na broj (I. Dragičević, http://www.arheohercegovina.com, 28.11.2013). Većina ih je pronađena u okolici Ošanića, gdje je vjerojatno bilo daorsko sjedište, dok se za primjerke u Carskoj zbirci u Beču ne zna mjesto podrijetla. Đ. Basler (GZM XXVI, 1971, 333) navodi kako je prvi put objavljen opis ovoga novca 1779., mada je riječ o objavi u knjizi Joseph Eckhel, Numi veteres anecdoti, I-II, Viennae, 1775, p. 95-96; II, T. VI, n. 22. Continue reading

Statua iz Sovića

Božica iz Sovića

Brončana figurina iz Sovića, Goranci

Krajem 19. stoljeća u mjestu Sovići (Goranci) nedaleko od Mostara slučajno je nađena mala brončana statua. Iz upisnika Arheološke zbirke Franjevačkog samostana na Humcu doznajemo da je brončanu figurinu poklonio fra Andrija Nuić dana 13.11.1891, a evidentirana je pod rednim brojem 62. Continue reading

Martinovića gomila

Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku

Megalitski bedem Martinovića gomila

Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)

Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na daorskom području. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik, gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja  u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading

Pećina Vilinka u Rakitnu

POKUSNA ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA U RAKITNU

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

Pećina Vilinka u Rakitnu (foto Lj. Oreč)

U pećini Vilinka na brdu Gradina u Sutini provedena su probna arheološka iskopavanja od 9. 4. do 11. 4. 2015. Na projektu je sudjelovalo sedam arheologa iz BiH i Hrvatske, koji su svojim volonterskim radom omogućili ovo istraživanje. Zahvaljujući ovoj akciji, pećinu Vilinku su posjetili i članovi HGSS Posušje sa ciljem utvrđivanja njezine veličine.

Continue reading

Gradina Obzidine

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog. Ljubuški

Gradina Obzidine, Prolog, Ljubuški

Na krševitoj padini nad poljem Rastok u mjestu Prolog (općina Ljubuški), nalazi se prapovijesna gradina Obzidine. Suhozidni bedemi od grubog amorfnog kamena, zatvaraju gotovo pravilan kružni gradinski prostor površine oko 6000 m2. Gradinski bedemi očuvani su mjestimično do visine 1 metra, a u strukturi razasutih bedema uočavaju se prolazi iz gradinskog prostora. Continue reading

Šabića pećina

Prva galerija Šabića pećine

Prva galerija Šabića pećine

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posuški pravnik Petar Oreč, obavio je više terenskih pregleda izvan područja općine Posušje u potrazi za novim lokalitetima posuške kulture. U sklopu tadašnjih terenskih pregleda, obišao je sve pećine brdskog masiva Butorovice, koji se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok nad Ljubuškim poljem. Continue reading