Gradinski lokalitet Ograđ

Gradinski lokalitet Ograđ na brdu Kvanj

Gradinski lokalitet Ograđ (Ograć) nalazi se na iduženom brdu Kvanj (mjesto Hodbina, Mostar), koje oštro zadire u nizinu između rijeke Neretve i Bunice. Prve podatke o lokalitetu Ograđ objavio je pionir bosanskohercegovačke arheologije W. Radimsky 1891. godine, istražujući prirodna obilježja i arheološki potencijal šireg mostarskog područja. Fasciniran prostornom veličinom lokaliteta i ostatcima suhozidne gradnje, Radimsky je angažirao inženjera Hugu Jedličku, mjerničkog pristava iz tadašnjeg kotara Mostar, kako bi odradio mjerenje gradinskog lokaliteta Ograđ (tlocrt i presjek u prilogu). Specifičan pravokutni oblik gradinskog lokaliteta uvjetovan je geomorfološkim obiležjima visoravni brda Kvanj,  a suhozidni bedemi od amorfnog kamena zatvaraju prostor dimenzija 397 x 113 m, odnosno oko 3 hektara površine. Na istočnom dijelu lokaliteta nalazi se veća suhozidna građevina (bastion) duga u temeljnoj zoni oko 92 metra s prosječnom širinom od 23 m, dok joj visina doseže čak 6,5 m. Prema kalkulaciji Radimskog i Jedličke za gradnju središnje suhozidne građevine utrošeno je gotovo 7.000 m3 kamena, a za gradnju svih gradinskih bedema u dužini od preko 1200 m utrošeno je zajedno s bastionom više od 16.000 m3, što svjedoči o iznimno zahtjevnom pothvatu prapovijesnog graditeljstva. Nadmorska visina Ograđa varira od 377 m na istočnom dijelu do 360 m prema zapadu, no visinska razlika od preko 300 m omogućava izvrstan pogled na Malo polje s Bunicom, Hodbinu i Bišće polje, te šire mostarsko područje. Na krajnjem zapadnom dijelu lokaliteta nalazi se ovalna suhozidna građevina dimenzija 49 x 33 m, koja svojim bedemom zatvara prostor od oko 1270 m2. Središnji gradinski prostor (akropola) između bastiona i većeg perimetralnog zida (na tlocrtu označeno između a i d) bio je najutvrđeniji dio nalazišta, koji je svoj konačni oblik dobio tijekom željeznog doba. Ograđ spada u skupinu najvećih gradinskih lokaliteta u Hercegovini, a izrazito dominantan položaj u odnosu na okolni prostor svjedoči o samom značaju nalazišta. Arheološki lokalitet Ograđ registiran je i u Arheološkom leksikonu BiH (AL BIH III, 24.287), a na značaj nalazišta su ukazali i pojedini arheolozi u svojim radovima  (Z. Marić, B. Čović i T. Anđelić).

Tlocrt i presjek gradinskog lokaliteta Ograđ prema inženjeru Jedlički iz 1891. godine (gore), zračni snimak današnjeg stanja (dolje).

Nažalost, Ograđ je poput brojnih istaknutih gradinskih lokaliteta stradao u posljednjem ratu u BiH. Velika središnja suhozidna građevina devastirana je sa svih strana vojnom mehanizacijom, a sjeverni bedem u potpunosti je uništen gradnjom bunkera, što je vidljivo pri usporedbi tlocrta iz 1891. sa zračnom fotografijom iz današnjeg vremena. Ne preporučuje se penjanje i kretanje po obroncima brda Kvanj, kao i posjećivanje samog nalazišta zbog mogućih zaostalih minsko-eksplozivnih naprava opasnih po život. Ograđ smo razgledali s nekoliko “sigurnih“ pozicija s ciljem utvrđivanja aktualnog stanja nalazišta, jer dosad u literaturi nije bila objavljena niti jedna fotografija s nalazišta.  Sa svih strana Ograđa pruža se veličanstven pogled na okolni prostor Malog polja, Kičina, Gorice, Bišća polja i šireg mostarskog područja (vidi galeriju fotografija). Zaključno, možemo pretpostaviti da je Ograđ zasigurno bio važno središte određene autohtone zajednice tijekom brončanog i željeznog doba, no takve tvrdnje se mogu isključivo potvrditi arheološkim istraživanjima.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s