Potkuk – G. Bitunja

Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji

Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle  je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji.  Continue reading

Advertisements

PeBa 2016

International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.

Continue reading

Martinovića gomila

Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku

Megalitski bedem Martinovića gomila

Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)

Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na području Daorsa. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja  u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading

Ljubuški Archaeological Project 2015

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

U razdoblju od 01. 10.  – 15. 10. 2015. na području općine Ljubuški, realizira se projekt „Rimska i kasnoantička nalazišta uokolo lokaliteta Gračine; Dokumentacija i nedestruktivne metode istraživanja“. Voditelji ovog istraživačkog projekta su mag. arheol. Mirko Rašić i mag. arheol. Tomasz Dziurdzik, a na projektu sudjeluju mag. arheol. Ivo Dragićević. te članovi studentskih istraživačkih organizacija „Studenckie Koło Naukowe Numizmatyki i Archeologii Rzymu Uniwersytetu Warszawskiego“, mag. archeol. Anna Mech, mag. archeol. Paweł Janik i bach. archeol. Michał Pisz. Nositelji projekta su Institut za arheologiju Sveučilišta u Varšavi, odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru te općina Ljubuški. Continue reading

Novosti iz Ljubuškoga

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading

Vukosava Atanacković-Salčić (1931-2014)

Vukosava1

Postoje smrti koje prođu gotovo nezamjetno jer okolina ne prepoznaje da je gubitak svake osobe odron kamenčića u mozaiku ljudske povijesti. Takav je bio odlazak s ovoga svijeta Vukosave Atanacković-Salčić, dugogodišnje konzervatorice i više stručne suradnice u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru. Vijest o njezinoj smrti stručna javnost doznala je u nekrologu koji je objavio mag. arheologije Marko Barišić na portalu arheon.org. Iz kraćega životopisa Vukosave Atanacković-Salčić, koji je napisao Đuro Basler u Arheološkom leksikonu BiH (sv. I, 59), doznajemo da je rođena u Beogradu 15.10.1931, gdje je i diplomirala arheologiju na Filozofskom fakultetu 1956. Kratko je radila u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli, a zatim u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, gdje je provela čitav radni vijek kao kustosica, konzervatorica i viša stručna suradnica. Continue reading

Tajne humskih biliga

FIGURA S PODIGNUTOM RUKOM

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici – hercegovački bilizi – pod svojim kamenim velom kriju teško dokučive tajne. Među njima najimpresivnije su predstave s ljudskim figurama, njih blizu dvjesta primjeraka. Većinom su muškarci u stojećem stavu, s oružjem ili bez njega, ali s različitim položajem ruku. Pitanje je: Što predstavljaju figure s podignutom rukom? Nema ih mnogo, kojih trinaest na broj, od čega je najviše stolačkih. A kad smo kod stolačkih biliga, vodeća skupina s pet spomenika na lokalitetu Radimlja, njezin zaštitan znak, ima uklesane muške figure s uzdignutom desnicom. Istraživač Radimlje Alojz Benac smatrao je da su muške figure sa stolačkih biliga pripadnici plemićkih obitelji koji su tu pokopani. Za plastične kolute, koji se nalaze iznad desne ruke, navodi da označavaju vojvodski rang pokojnika, kao što luk i strijela govore o vojničkoj funkciji. Svi likovi s uzdignutom rukom na Radimlji prikazani su u plitkom reljefu, obučeni u isti tip odjeće. Gornji dio ima oblik košulje, stegnute u pojasu, koja seže iznad koljena. Na nogama su uske i dugačke hlače, obuća se ne može razaznati, na prsima su urezane vodoravne crte, a ispod pojasa okomite.

Bilig s Radimlje, R. Dodig

Continue reading