Republikanski novac

Rimski republikanski novac u zaleđu Narone

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Na hercegovačkom području nađeno je više primjeraka rimskih republikanskih kovanica, koje se danas čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima i numizmatičkim zbirkama, ali isto tako u brojnim institucijama u inozemstvu. Najbrojnije kovanice su srebreni denari, potom slijede kvinariji srebreni novci vrijednosti pola denara, viktorijati i bronačne kovanice u različitim nominalama. Posebno je zanimljivo istaknuti podatak kako je najviše primjeraka rimskog republikanskog novca nađeno na delmatskim kraškim poljima. Continue reading

Novac Daorsa

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler pronašao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler našao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Tijekom arheoloških istraživanja 1956. Đuro Basler je našao prvi primjerak daorskog novca  na Gradini u Ošanjićima kod Stoca. Dotad su bila poznata samo 4 primjerka njihova novca, smještena u različitim europskim numizmatičkim zbirkama, bez poznatog mjesta nalazišta. Prvi primjerci daorskog novca evidentirani su 1779. u bečkoj carskoj zbirci. U razdoblju između 1967. do 1972. arheolog Zdravko Marić vodio je istraživanja na Gradini u Ošanjićima. Continue reading

Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom

ZLATNICI ROMANA III. ARGIRA U LJUBUŠKOM

1. Bizantski solidi  iz Klobuka, Marović, 2006

1. Bizantski solidi iz Klobuka, Marović 2006.

Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.

Continue reading

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

Neronov zlatnik, avers web

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

               U Mostarskim Vratima zabilježeni su numizmatički nalazi na nekoliko mjesta. Zadnji značajan nalaz zbio se u veljači 2007. U istočnom dijelu M. Vrata, blizu makadamskoga puta koji se odvaja s lijeve strane od ceste Ljubuški-Cerno, prigodom nasipanja iskopa za vodovod, pronađen je na površini kao slučajan nalaz rimski zlatnik. Iako njegova očuvanost nije sjajna, ipak se s aversa i reversa mogu iščitati likovi i natpis. Riječ je o zlatniku cara Nerona, promjera 19 mm, težine oko 7,5 gr. Dobro očuvani primjerci imaju promjer 20 mm i najčešće težinu od 8,18 gr. Na aversu nalazi se portret rimskoga cara Nerona (54.-68.), s natpisom NERO CAESAR AVG  IMP (Nero Caesar Augustus Imperator) , a na reversu lik božice Cerere, s bakljom i žitnim klasom i natpis PONTIF MAX TR P VII COS IIII PP EX SC (Pontifex maximus tribunicia potestate VII consul  IIII pater patriae ex senatus consulto). Prema godinama konzulata i tribunicijske počasti može se kovanje datirati u 60.-61. godinu (Roman Imperial Coins, No. 23, 151; D. Sear, Roman Coins, No. 1924, 381). Kovnice su bile u Rimu i Lionu (Roma, Lugdunum). Zlatnik se nalazi u posjedu Ivana Kolobarića iz Radišića.

Neronov zlatnik, revers web

R. Dodig