Ravlića pećina

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Drinovcima, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.

Continue reading

Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, u čijem se sklopu nalazila i Hercegovina, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača, torkulara) za grožđe. U Hercegovini najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Pripada je starijem tipu tijeska koji je opisao Katon u 2. st. pr. Kr. Radili su na principu poluge pokretane mehaničkim putem. Na kamenim stožerima, zvanim stipites, uglavljivalo se vitlo (sucula), a iznad njega duga drvena greda (prelum), na čijem je kraju bio učvršćen ovalni drveni klip (orbis olearius). Klip je okretanjem vitla pritiskao grožđe u pletenom košu, koji je bio postavljen na kružnu kamenu ploču (area), sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda). Prikupljeni mošt grabio bi se i ulijevao u pitose, amfore i mlade kozje mješine i otpremao u posebne prostorije za vrenje (fermentaciju).

01. Torkular iz Mogorjela (Bojanovski)

Rimski torkular u Mogorjelu (prema I. Bojanovskom)

 

Continue reading

Natpis iz P.Graca

Natpis iz Posuškoga Graca kod Posušja

Rimski natpis iz Posuškoga Graca

Rimski natpis iz Posuškoga Graca

Rimski natpis iz Posuškoga Graca nađen je 1980. na lokalitetu Liske, gdje ga je iskopao obrađujući zemljište Ante Begić. Posuški Gradac poznat je kao potencijalni arheološki lokalitet iz razdoblja prvih terenskih istraživanja u Hercegovini, gdje je nađeno više  primjeraka prapovijesnih i antičkih nalaza. Continue reading

Kongres Humac 2014.

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Najavljujemo znanstveni skup u spomen 130 godina Muzeja na Humcu, koji organiziraju Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante pod nazivom “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Continue reading

Zbornik u čast Ž. Rapanića

MUNUSCULA IN HONOREM ŽELJKO RAPANIĆ: zbornik povodom osamdesetog rođendana, ur. M. Jurković i A. Milošević, Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu,  Zagreb-Motovun-Split, 2012., 423 str., 28 cm, ISBN 978-953-6002-67-2, 190,00 kn.

Naslovnica Rapanić

Zbornik radova, koji je izišao u izdanju serije Dissertationes et Monographiae Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, posvećen je Željku Rapaniću, arheologu, muzealcu, konzervatoru, epigrafičaru, sveučilišnom profesoru, ravnatelju Arheološkoga muzeja u Splitu i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, predsjedniku Hrvatskoga arheološkog društva (HAD) i uredniku mnogih edicija HAD-a, povodom njegove osamdesete obljetnice života i pedesetpete obljetnice znanstvenoga rada. Iz iscrpna uvodnoga članka Ivana Basića, koji je posvećen slavljenikovu životu i radu (13-38), vidi se kako je Željko Rapanić pokazao velik raspon interesa – od arheoloških istraživanja, kritičkih analiza pisanih izvora, epigrafske analize, povijesti ranosrednjovjekovne kulture i umjetnosti Dalmacije do poleogeneze jadranskih gradova i pregleda razvoja gradskih središta i mikroregija. Njegov bibliografski opus od 1958.-2012. obaseže preko trista jedinica – od knjiga, znanstvenih rasprava i prikaza do eseja i stručno-popularnih članaka (43-57). Continue reading