In memoriam R. Dodig

 

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače. Continue reading

Advertisements

Martinovića gomila

Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku

Megalitski bedem Martinovića gomila

Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)

Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na području Daorsa. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja  u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading

Novosti iz Ljubuškoga

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading

Republikanski novac

Rimski republikanski novac u zaleđu Narone

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)

Na hercegovačkom području nađeno je više primjeraka rimskih republikanskih kovanica, koje se danas čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima i numizmatičkim zbirkama, ali isto tako u brojnim institucijama u inozemstvu. Najbrojnije kovanice su srebreni denari, potom slijede kvinariji srebreni novci vrijednosti pola denara, viktorijati i bronačne kovanice u različitim nominalama. Posebno je zanimljivo istaknuti podatak kako je najviše primjeraka rimskog republikanskog novca nađeno na delmatskim kraškim poljima. Continue reading

Pagus Scunasticus

Pagus Scunasticus  

Natpis u živoj stijeni legionara VII. legije L.Domicija, Ljubuški

Natpis na živoj stijeni legionara VII. legije L. Domicija, Ljubuški, prva polovica I. st. po. Kr.

Nakon svršteka Batonovog ustanka 9. g. po. Kr. Rimljani su u potpunosti okupirali područje Ilirika, te su ga podijelili na dvije samostalne provincije Dalmaciju i Panoniju. Vojnu i građansku upravu nad provincijom provodio je carski legat (legatus Augusti pro praetore). U provinciji Dalmaciji bile su stacionirane dvije rimske legije, VII. legija u vojnom logoru Tilurij (Gardun kod Trilja) i XI. legija u logoru Burnum (Ivoševci). Legijski logori su pozicionirani na strateškim položajima odakle su nadzirani putovi prema unutrašnjosti provincije, a uloga legijskih posada bila je iznimno važna u procesu pacifikacije i romanizacije provincije Dalmacije. Continue reading

Velika Gradina

Velika Gradina u Čapljini

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema  Ljubuškom polju.

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema Ljubuškom polju.

U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.

Continue reading

Ravlića pećina

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Tihaljini, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.

Continue reading