In memoriam Šimun Šime Bošnjak
U četvrtak, 8. prosinca 2022. nakon duže bolesti, u 61. godini života preminuo je arheolog i povjesničar Šimun (Šime) Bošnjak. Rođen je 29. kolovoza 1962. u Mostarskim Vratima kod Ljubuškog, gdje je proveo najveći dio svog života. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u svom omiljenom Ljubuškom, a već tada je pokazivao zanimanje prema kulturnoj baštini i prošlosti svog kraja.
Continue reading
Stela Anaja Daverza, Rőmerhalle, Bad Kreuznach
Gušenjem panonsko-delmatskog ustanka ili Batonovog rata (Bellum Batonianum) 9. godine, rimski car August konačno je vojno pokorio pobunjenje autohtone zajednice Dalmacije i južne Panonije, nakon čega su uslijedile ubrzane društvene promjene uvjetovane međudjelovanjem različitih kultura i aktivnostima rimske vlasti. Posebnu ulogu u složenim procesima pacifikacije i romanizacije autohtonog stanovištva imala je rimska vojska, čije su legijske i augzilijarne postrojbe bile stacionirane u logorima na važnim geostrateškim položajima diljem provincija. Važan značaj u navedenim procesima imalo je i novačenje autohtonih muškaraca u redove rimske vojske. Continue reading
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)
U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače. Continue reading
Martinovića (Dubac) gomila u D. Brštaniku
Megalitski bedem Martinovića gomila (foto: I. D.)
Martinovića gomila u Donjem Brštaniku, danas u općini Berkovići, značajno je gradinsko naselje na daorskom području. U starijoj literaturi gradinski lokalitet Martinovića gomila pogrešno je lociran u mjestu Hodovo (ALBiH III, 1988, 20.364), umjesto u D. Brštanik, gdje ovo nalazište teritorijalno pripada. Nalazište je otkriveno 1963. tijekom arheološkog rekognosciranja u organizaciji Zemaljskog muzeja (Z. Marić, 1974, 104). Continue reading
Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima
Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.
Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading
Rimski republikanski novac u zaleđu Narone
Denarius Serratus, srebreni nazubljeni denar serat, 82. pr. Kr. kovnica Roma, nalazište Duvanjsko polje, avers prikaz boga Merkura s kaducejom, revers prikaz Ulyssesa sa štapom i psom Argusom (foto I. Dragicevic)
Na hercegovačkom području nađeno je više primjeraka rimskih republikanskih kovanica, koje se danas čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima i numizmatičkim zbirkama, ali isto tako u brojnim institucijama u inozemstvu. Najbrojnije kovanice su srebreni denari, potom slijede kvinariji srebreni novci vrijednosti pola denara, viktorijati i bronačne kovanice u različitim nominalama. Posebno je zanimljivo istaknuti podatak kako je najviše primjeraka rimskog republikanskog novca nađeno na delmatskim kraškim poljima. Continue reading
Pagus Scunasticus
Natpis na živoj stijeni legionara VII. legije L. Domicija, Ljubuški, prva polovica I. st. po. Kr.
Nakon svršteka Batonovog ustanka 9. g. po. Kr. Rimljani su u potpunosti okupirali područje Ilirika, te su ga podijelili na dvije samostalne provincije Dalmaciju i Panoniju. Vojnu i građansku upravu nad provincijom provodio je carski legat (legatus Augusti pro praetore). U provinciji Dalmaciji bile su stacionirane dvije rimske legije, VII. legija u vojnom logoru Tilurij (Gardun kod Trilja) i XI. legija u logoru Burnum (Ivoševci). Legijski logori su pozicionirani na strateškim položajima odakle su nadzirani putovi prema unutrašnjosti provincije, a uloga legijskih posada bila je iznimno važna u procesu pacifikacije i romanizacije provincije Dalmacije. Continue reading
Velika Gradina u Čapljini
Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema Ljubuškom polju.
U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.
Ravlića pećina, Tihaljina. Grude
Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Drinovcima, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.
Natpis iz Posuškoga Graca kod Posušja
Rimski natpis iz Posuškoga Graca
Rimski natpis iz Posuškoga Graca nađen je 1980. na lokalitetu Liske, gdje ga je iskopao obrađujući zemljište Ante Begić. Posuški Gradac poznat je kao potencijalni arheološki lokalitet iz razdoblja prvih terenskih istraživanja u Hercegovini, gdje je nađeno više primjeraka prapovijesnih i antičkih nalaza. Continue reading
Hercegovački arheološki portal 