In memoriam R. Dodig

 

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače.

Radoslav Dodig intervju prigodom svečanog otvaranja AM Narona u Vidu 2007. foto: V. Marušić

Radoslav Dodig intervju prigodom svečanog otvaranja AM Narona u Vidu 2007. foto: V. Marušić

Autor je brojnih znanstvenih, preglednih i stručnih radova, koji su objavljivani u znanstvenoj periodici (VAHD, izdanja HAD-a, Hercegovina) kao i u zbornicima domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Posebno zanimanje pokazivao je za provincijalnu arheologiju, baveći se epigrafskom raščlambom, arheološkom topografijom, zaštitom i prezentacijom kulturno-povijesne baštine. Vrijedno je istaknuti članstvo u nekadašnjem Savezu društava za antičke studije SFRJ, kasnije Hrvatskoga društva klasičnih filologa, od 1993. Hrvatskoga arheološkoga društva i Hrvatskoga filološkoga društva, te Međunarodne asocijacije za grčku i latinsku epigrafiju (AIEGL) i Udruge Friends of Troy. Pored grčkog i latinskog, aktivno se služio engleskim, talijanskim i francuskim jezikom. Od sredine osamdesetih sudjelovao je na brojim terenskim istraživanjima, surađujući s istaknutim arheolozima kao što su: Đ. Basler, I. Bojanovski, V. Paškvalin, V. Atanacković-Salčić, T. Anđelić i mnogi drugi.

Radoslav Dodig (drugi slijeva) na terenskim istraživanjima 2011.

Radoslav Dodig (drugi slijeva) na terenskim istraživanjima 2011.

Posebnu popularnost u široj javnosti stekao je sredinom osamdesetih višestrukim pobjedama u superfinalima kviza Kviskoteka, kada se natjecao s legendarnim Mirkom Miočićem i izvrsnim Robertom Pauletićem. U Mostaru je od 1998. do 2003. bio urednik u biblioteci “Stećak” nakladničke kuće ZIRAL, a od 2002. urednik i član uredništva časopisa Status, Mostar. Kao dopisnik Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije, napisao je par tisuća priloga pretežno o temama iz kulture, lingivstike i kulturno-povijesne baštine. U razdoblju od 2013. do 2016. napisao je 41 prilog za arheološki portal Arheohercegovina.

Mnoge kolegice i kolege pamtiti će ga po iznimnoj susretljivosti, pošto nam je nesebično izlazio u susret dajući nam teško dobavljive naslove iz bogatog fundusa njegove privatne biblioteke. Težak zadatak je sažeti Dodigovu biografiju i bibliografiju u obliku manjeg priloga, stoga ćemo u stručnoj literaturi objaviti opširniji prikaz njegovog života i djela. Opsežna bibliografija R. Dodiga nezaobilazna je u budućim znanstvenim i stručnim radovima, stoga mu zahvaljujemo na iznimnom doprinosu boljeg poznavanja prošlosti naših krajeva.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s