Stota obljetnica monografije

Stota obljetnica monografije Hercegovina nekad i sad

Herzegowina

Carl Patsch – Die Herzegowina einst und jetzt

Ove godine se navršava sto godina od kada je dr. Carl Patsch objavio monografiju Die Herzegowina einst und jetzt (Hercegovina nekad i sad) u izdanju bečkog Istraživačkog instituta za istok i orient. Riječ je o prvoj monografiji posvećenoj Hercegovini, koja predstavlja sintezu dugogodišenjeg Patschovog istraživačkog i terenskog rada (1896.-1918.) na hercegovačkom području. Continue reading

Novi postav ZM BiH

Novi postav Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, naziv je stalne izložbe Zemaljskog muzeja BiH, koja je svečano otvorena za javnost 21.10.2021. godine. Početkom rata u Bosni i Hercegovini svi predmeti iz zbirke su iz sigurnosnih razloga bili deponirani u muzejski depo, gdje su se čuvali gotovo tri desetljeća do stjecanja povoljnih uvjeta za njihovo ponovno izlaganje. U sklopu višegodišnjeg projekta „Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH“ obnovljena je trošna zgrada Odjela za arheologiju, što je bio i preduvjet za postavljanje nove stalne izložbe. U novom muzejskom postavu, četvrtom po redu, izloženi su najreprezentativniji artefakti u skladu sa suvremenim muzeološkim standardima, koji ujedno tematski predstavljaju razvoj materijalne i duhovne kulture ljudskih zajednica na bosanskohercegovačkom području od paleolitika do mlađeg željeznog doba i helenizma.

Continue reading

In memoriam T. Glavaš

In memoriam Tihomir Glavaš

U subotu 2.10.2021. nakon duže bolesti u 70-oj godini života preminuo je povjesničar, arheolog, muzealac i konzervator Tihomir Glavaš. Rođen je 1. siječnja 1951. u mjestu Drinovci, općina Grude, gdje je preminuo i pokopan. Diplomirao je studije povijesti i latinskog jezika s rimskom književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1975., nakon čega se zaposlio kao kustos za kasni srednji vijek u Odjelu za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH, gdje je proveo veći dio radnog vijeka.

Continue reading

Ljubuški kraj u antičko doba

Autor: Radoslav Dodig
Naslov: Ljubuški kraj u antičko doba

Radoslav Dodig, Ljubuški kraj u antičko doba, Hercegovačka kulturna baština Bilig, Ljubuški 2020, str. 188, ISBN 978-9926-8483-0-9, c/b fotografije, crteži i zemljovid

Knjiga Ljubuški kraj u antičko doba je znanstveni magisterij, koji je autor obranio pod mentorstvom akademika dr. sc. Nenada Cambija na Sveučilištu u Zagrebu 2006.
godine. Continue reading

Devastacija gradine Osoje

Pogled prema Neretvi, Hutovu i Hotnju. S lijeve strane izgradnja nove dionice autoputa prema Počitelju.

Pogled prema istoku s gradine Osoje. S lijeve strane se vidi izgradnja nove dionice autoputa prema Počitelju, a s desne dolina Trebižata prema Neretvi.

Proteklih su dana putem medija, internetskih portala i društvenih mreža objavljene vijesti o devastaciji arheološkog nalazišta u mjestu Prćavci kod Čapljine. Zapravo, riječ je o gradinskom lokalitetu Osoje u mjestu Zvirovići, općina Čapljina (k.č. 2527/1 KO Zvirovići), a ne o gradini u Prćavcima kako je navedeno u medijskim priopćenjima. Continue reading

Gradinski lokalitet Vrsnik

 

Središnji plato Vrsnik

Gradinski lokalitet Vrsnik nalazi se na istoimenom stožastom brdu (513 m/nv) istočno od Stoca, između mjesta Bitunja i  Gornji Poplati. Južnom padinom brda Vrsnik prolazi magistralna cesta M-230/M-6 (Stolac -Ljubinje), a sjevernoistočnom dolinom pruža se prirodna komunikacija koja povezuje stolačko i ljubinjsko područje (Stolac – Dragovilje, BItunja, Zabrđe – Ljubinje).Na navedenoj prirodnoj komunikaciji u antičko doba izgrađena je rimska cesta, čiji su tragovi još uvijek djelomično vidljivi (kaldrma, rubnici, kolotečine i miljokazi) od Bitunje prema Ljubinju. Continue reading

Stela Anaja Daverza

Stela Anaja Daverza, Rőmerhalle, Bad Kreuznach

Gušenjem panonsko-delmatskog ustanka ili Batonovog rata (Bellum Batonianum) 9. godine, rimski car August konačno je vojno pokorio pobunjenje autohtone zajednice Dalmacije i južne Panonije, nakon čega su uslijedile ubrzane društvene promjene uvjetovane međudjelovanjem različitih kultura i aktivnostima rimske vlasti. Posebnu ulogu u složenim procesima pacifikacije i romanizacije autohtonog stanovištva imala je rimska vojska, čije su legijske i augzilijarne postrojbe bile stacionirane u logorima na važnim geostrateškim položajima diljem provincija. Važan značaj u navedenim procesima imalo je i novačenje autohtonih muškaraca u redove rimske vojske. Continue reading