Iris Illyrica

Iris Illyrica

Pogled s gradinskog lokaliteta Doljani na dolinu Neretve prema sjeveru

Opisujući obilježja jadranske obale i njenog stanovništa antički pisci su u nekoliko djela zabilježili opise i posebnosti donjeg poriječja Neretve.  U 23. i 24. poglavlju Pseudo Skilakova Peripla spominje se rijeka Naron (Neretva): 24.  A iza Nesta je rijeka Naron. Ulaz nije uzak. U nju uplovljavaju i trijere i trgovačke lađe do emporija koji se nalazi poviše, a udaljen je od mora 80 stadija. Ovi Iliri su iz plemena Manijaca, izvorni tekst:  Continue reading

Advertisements

Potkuk – G. Bitunja

Srednjovjekovno groblje Potkuk u Gornjoj Bitunji

Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk, Gornja Bitunja, Berkovići

Srednjovjekovno groblje Potkuk nalazi se u naselju Gornja Bitunja (Zabrđe), koje danas administrativno pripada općini Berkovići, a prije rata pripadalo je općinskom području Stoca. Nalazište je udaljeno oko 9 km od središta Stoca, odakle  je najpovoljniji put prema Gornjoj Bitunji.  Continue reading

Boljuni

Srednjovjekovno groblje Boljuni

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading

Humski bilizi i UNESCO

Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a

Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.

Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.

Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading

Nekrolog R. Dodig

 

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)

Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading

In memoriam R. Dodig

 

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače. Continue reading