Novosti iz Ljubuškoga

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Continue reading

Bazilika u Docima

Situacija nakon istraživanja i djelomične konzervacije

Bazilika u Docima nakon istraživanja i konzervacije.

U razdoblju od 08.04. do 23.04.2015. održana je  terenska nastava za studente Odjela za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na lokalitetu Doci u Gornoj Vitini kod Ljubuškoga. U sklopu terenske nastave studenti su pod vodstvom prof. B. Marijanovića i asistenata Odjela za arheologiju obavili revizijska arheološka istraživanja bazilike u Docima, koju je 1956. istraživao Dimitrije Sergejevski (1886-1965). Continue reading

Šabića pećina

Prva galerija Šabića pećine

Prva galerija Šabića pećine

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posuški pravnik Petar Oreč, obavio je više terenskih pregleda izvan područja općine Posušje u potrazi za novim lokalitetima posuške kulture. U sklopu tadašnjih terenskih pregleda, obišao je sve pećine brdskog masiva Butorovice, koji se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok nad Ljubuškim poljem. Continue reading

Doci 2014.

II. arheološka kampanja Doci 2014.

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

Kasnoantički kompleks na lokalitetu Šipkova glavica u Docima (foto: Z. Grizelj)

U razdoblju od 22.10. do 08.11.2014. proveden je nastavak revizijskih arheoloških iskopavanja započetih prošle godine na lokalitetu Šipkova glavica, u naselju Doci, G. Vitina, općina Ljubuški. Tijekom II. kampanje otkrivene su tri kasnoantičke prostorije, koje su dio većeg kasnoantičkog kompleksa. Continue reading

Međunarodni kongres Humac – Ljubuški 2014.

Službeni plakat kongresa "Kulturno povijesna baština općina Ljubuški"

Službeni plakat kongresa “Kulturno povijesna baština općina Ljubuški”

U spomen 130 godina Muzeja na Humcu, Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante organiziraju međunarodni kongres “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Kongres će se održati 21-22.03.2014. godine na Humcu, gdje će sudjelovati znanstvenici i stručnjaci iz područja arheologije i povijesti, koji će prezentirati znanstvene priloge o temama vezanim za područje općine Ljubuški. Continue reading

Gradina na Buturovici iznad Ljubuškoga

Brdo Buturovica (čuje se i Butorovica) proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok iznad Ljubuškoga. Najveći sjeverni dio brda katastarski pripada Mostarskim Vratima, a manji zapadni dio Radišićima. Na njegovim vrhuncima nalaze se tri markantne kote: Stari grad Ljubuški (350m), Gradina Sitomir (395m) i Gradina na Buturovici (bez posebna imena, 397m). Lokaliteti Stari grad Ljubuški, kojega nema u Arheološkom leksikonu BiH i Gradina Sitomir (Arheološki leksikon BiH 3, 25.292), dobrim dijelom poznati su u arheološkoj i povijesnoj literaturi. Continue reading

Ruševine na Utvici, Vitina, Ljubuški

U Arheološkom leksikonu BiH, sv. 3 (25.326), zabilježen je lokalitet “Utvica”, čiji je auktor Boško Marijan. Kratko se navodi da je riječ o rimskome naselju s ostacima zidova rimskih zgrada i ulomaka crijepa iz 1-4. st., s pozivom na Ćiru Truhelku i njegov članak “Rimske iskopine u Vitini”, Glasnik Zemaljskoga muzeja V, Sarajevo, 1893, 676. U tom članku Truhelka vrlo šturo piše “U Utvici na zemljištu Mije Borasa i M. Solda našao sam opeke i kojekakvih ruševina”. Pitanje je gdje se nalazi Utvica iz Truhelkina članka. Vjerojatno je riječ o zaseoku u Vitini, koja po službenim statistikama ima 11 zaselaka, od kojih je jedan Utvica. Nalazi se ispod istoimena brda, s njegove južne strane uz cestu Vitina – Grude. Tim ostacima o kojima je pisao Truhelka danas se gubi trag. No što je s brdom Utvica (kota 231m), koja se nalazi u brdskom lancu Zelengora-Planikovača-Utvica, sjeverno od ceste Ljubuški – Vitina – Grude? Nju spominje, također vrlo kratko Ć. Truhelka u navedenu članku. Pišući o ostacima ranokršćanskoga oratorija u selu Borasi u Vitini (danas Šipkova glavica u Docima), navodi da se “selo uzdiglo na podnožju brežuljka Utvice, na kome također bijaše prehistorička naseobina. U srednjem vijeku bijaše tu i nekakva stražarnica, a podor joj se još vidi” (str. 676). Njegov opis brda Utvice i ruševina na njemu nije našao mjesta u Arheološkome leksikonu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ruševine na vrhu Utvice (231m)

Na topografskoj mapi 1:25.000, list Makarska, br. 574-2-4 iz 1976, upisana je kota Utvica (231) s vrhom nazvanim Stari grad (N 43°15’22.21″  E 17°27’44.93″). Continue reading

Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom

ZLATNICI ROMANA III. ARGIRA U LJUBUŠKOM

1. Bizantski solidi  iz Klobuka, Marović, 2006

1. Bizantski solidi iz Klobuka, Marović 2006.

Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.

Continue reading

Istraživanja u Docima

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Arheološka istraživanja u Docima, Gornja Vitina, Ljubuški

Tijekom studenog 2013. otpočele su pripreme i izvođenje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu Šipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, općina Ljubuški. Lokalitet Šipkova glavica u Docima poznat je u stručnoj literaturi kao potencijalni kasnoantički lokalitet, zahvaljujući iskopavanjima Ćire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677). Na pomenutom mjestu pronađena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokršćanska crkva, koju  je Truhelka interpretirao kao mogući ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Continue reading

Rimski kompleks Gračine

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata, na području naselja Humac, 2 km jugozapadno od Ljubuškog. Nadmorska visina platoa iznosi oko 75 m, otprilike 10 m više od vodotoka rijeke Trebižat. Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara, koje je podijeljeno na preko 50 privatnih parcela, većina u posjedu obitelji Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje. Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867. navodi Gradčine na Humcu, gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada sa obilnim ostacima obrađenog kamena, opeke i crijepa, te ostaci rimskog mosta i ceste sa miljokazima. Continue reading