Gradina Veliki Žuželj

Gradinsko naselje Veliki Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Na najzapadnijem uzvišenju brdskog masiva Crnice, na brdu Veliki Žuželj u mjestu Miletina, nalazi se najveće gradinsko naselje zapadno od Neretve. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 150 m, gradinsko naselje Žuželj dominira nad okolnim prostorom. S gradine na Velikom Žuželju pruža se odličan pogled na okolni prostor, kao i izvrsna vizualna komunikacija sa gradinskim naseljima u neposrednoj blizini. U uskom nizinskom prostoru između brda Miletine i Žuželj, nalazili su se pretpovijesne komunikacije koje su vodile iz doline Trebižata i studenačkog polja prema današnjem području Brotnja, na osnovu kojih  su kasnije izgrađeni putovi u rimsko doba. Gradinsko naselje Žuželj odlikuju moćni suhozidni fortifikacijski bedemi, koji ograđuju gradinski prostor nepravilnog  četvrtastog oblika.

Continue reading

Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Continue reading

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

Neronov zlatnik, avers web

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

               U Mostarskim Vratima zabilježeni su numizmatički nalazi na nekoliko mjesta. Zadnji značajan nalaz zbio se u veljači 2007. U istočnom dijelu M. Vrata, blizu makadamskoga puta koji se odvaja s lijeve strane od ceste Ljubuški-Cerno, prigodom nasipanja iskopa za vodovod, pronađen je na površini kao slučajan nalaz rimski zlatnik. Iako njegova očuvanost nije sjajna, ipak se s aversa i reversa mogu iščitati likovi i natpis. Riječ je o zlatniku cara Nerona, promjera 19 mm, težine oko 7,5 gr. Dobro očuvani primjerci imaju promjer 20 mm i najčešće težinu od 8,18 gr. Na aversu nalazi se portret rimskoga cara Nerona (54.-68.), s natpisom NERO CAESAR AVG  IMP (Nero Caesar Augustus Imperator) , a na reversu lik božice Cerere, s bakljom i žitnim klasom i natpis PONTIF MAX TR P VII COS IIII PP EX SC (Pontifex maximus tribunicia potestate VII consul  IIII pater patriae ex senatus consulto). Prema godinama konzulata i tribunicijske počasti može se kovanje datirati u 60.-61. godinu (Roman Imperial Coins, No. 23, 151; D. Sear, Roman Coins, No. 1924, 381). Kovnice su bile u Rimu i Lionu (Roma, Lugdunum). Zlatnik se nalazi u posjedu Ivana Kolobarića iz Radišića.

Neronov zlatnik, revers web

R. Dodig