Gradina Veliki Žuželj

Gradinsko naselje Veliki Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Na najzapadnijem uzvišenju brdskog masiva Crnice, na brdu Veliki Žuželj u mjestu Miletina, nalazi se najveće gradinsko naselje zapadno od Neretve. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 150 m, gradinsko naselje Žuželj dominira nad okolnim prostorom. S gradine na Velikom Žuželju pruža se odličan pogled na okolni prostor, kao i izvrsna vizualna komunikacija sa gradinskim naseljima u neposrednoj blizini. U uskom nizinskom prostoru između brda Miletine i Žuželj, nalazili su se pretpovijesne komunikacije koje su vodile iz doline Trebižata i studenačkog polja prema današnjem području Brotnja, na osnovu kojih  su kasnije izgrađeni putovi u rimsko doba. Gradinsko naselje Žuželj odlikuju moćni suhozidni fortifikacijski bedemi, koji ograđuju gradinski prostor nepravilnog  četvrtastog oblika.

Središnji i najviši dio gradinskog prostora čine dvije velike kamene gomile u funkciji bastiona, međusobno udaljene 30 m. Prostor između dvije gomile zatvaraju suhozidni bedemi širine do 2 m, koji su očuvani u visini od 0,5 m. Ulaz u središnji prostor, nalazio se s istočne strane. Na južnom dijelu središnjeg prostora pozicionirana je velika gomila – bastion, promjera baze 35 m i visine 5 m, koja je ujedno i najviša visinska točka cijelog naselja (297 m/nv). Oko središnjeg prostora nalazi se glavni gradinski prostor nepravilnog četvrtastog oblika  utvrđen masivnim suhozidnim bedemom.  Na sjevernoj i zapadnoj strani brda je najpristupačniji prilaz gradini, stoga su na tom  dijelu bedemi široki do 10 m, dok visinska razlika između najniže i najviše točke bedema iznosi 5 m. Fortifikacijski bedemi nalaze se na kosoj padini, pa su stoga podizani stepenasto u visinu. Ulaz u glavni gradinski prostor nalazi se na sjevernom dijelu, flanikran izuzetno moćnim završetkom sjevernog bedema. Južni bedem je znatno uži i niži, a na istočnom dijelu širina bedema iznosi oko 4 m, s mjestimično očuvanom visinom do 1 m. Ulaz u glavni gradinski prostor postoji na središnjem dijelu zapadnog bedema. Oko glavnog gradinskog prostora, dodatni obrambeni suhozid polukružno zatvara treći dio gradinskog prostora, štiteći zapadni, južni i  istočni dio glavnog bedema. Na istoku se nalazi isturena obrambena formacija u obliku potkovice. Površina gradinskog naselja Žuželj iznosi oko 23.000 m2 . Naselje je nastalo u ranom brončanom dobu. Kulturni sloj je očuvan na manjem istočnom dijelu gradinskog naselja, dok je u ostalim dijelovima ispran, a teren prilično krševit. Unutar gradinskog naselja i na padinama brda, mogu se naći grubi fragmenti keramičkog posuđa, te žrvnjevi i brusovi od granita. Dosta površinskih nalaza nalazi se u području oko dva kamena tumula na Malom Žuželju, te na zapadnim osunčanim padinama gdje se nalazilo vangradinsko naselje.

Fra Petar Bakula je prvi put spomenuo gradinu na Velikom Žuželju u Šematizmu iz 1867., kao porušenu utvrdu opisujući tadašnju župu Gradnići u Brotnju. Đ.Basler je evidentirao gradinsko naselje Žuželj, kao nalazište brončanog i željeznog doba (24.404, AL BiH, Tom III, Sarajevo, 1988., 309). Bez arheoloških istraživanja nije moguće preciznije odrediti lokalitet u kulturnom i kronološkom smislu. Prema tipologiji pokretnih nalaza sa gradinskog naselja Žuželj, lokalitet se može okvirno datirati u rano brončano doba, što kronološki odgovara razdoblju prije 4000 godina, kada u Hercegovini egzistira posuška i cetinska kultura.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s