Gradina Veliki Žuželj

Gradinsko naselje Veliki Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Na najzapadnijem uzvišenju brdskog masiva Crnice, na brdu Veliki Žuželj u mjestu Miletina, nalazi se najveće gradinsko naselje zapadno od Neretve. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 150 m, gradinsko naselje Žuželj dominira nad okolnim prostorom. Sa gradine na Velikom Žuželju pruža se odličan pogled na okolni prostor, kao i izvrsna vizualna komunikacija sa gradinskim naseljima u neposrednoj blizini. U uskom nizinskom prostoru između brda Miletine i Žuželj, nalazili su se pretpovijesne komunikacije koje su vodile iz doline Trebižata i studenačkog polja prema današnjem području Brotnja, na osnovu kojih  su kasnije izgrađeni putovi u rimsko doba. Gradinsko naselje Žuželj odlikuju moćni suhozidni fortifikacijski bedemi, koji ograđuju gradinski prostor nepravilnog  četvrtastog oblika.

Središnji i najviši dio gradinskog prostora čine dvije velike kamene gomile u funkciji bastiona, međusobno udaljene 30 m. Prostor između dvije gomile zatvaraju suhozidni bedemi širine do 2 m, koji su očuvani u visini od 0,5 m. Ulaz u središnji prostor, nalazio se s istočne strane. Na južnom dijelu središnjeg prostora pozicionirana je velika gomila – bastion, promjera baze 35 m i visine 5 m, koja je ujedno i najviša visinska točka cijelog naselja (297 m/nv). Oko središnjeg prostora nalazi se glavni gradinski prostor nepravilnog četvrtastog oblika  utvrđen masivnim suhozidnim bedemom.  Na sjevernoj i zapadnoj strani brda je najpristupačniji prilaz gradini, stoga su na tom  dijelu bedemi široki do 10 m, dok visinska razlika između najniže i najviše točke bedema iznosi 5 m. Fortifikacijski bedemi nalaze se na kosoj padini, pa su stoga podizani stepenasto u visinu. Ulaz u glavni gradinski prostor nalazi se na sjevernom dijelu, flanikran izuzetno moćnim završetkom sjevernog bedema. Južni bedem je znatno uži i niži, a na istočnom dijelu širina bedema iznosi oko 4 m, s mjestimično očuvanom visinom do 1 m. Ulaz u glavni gradinski prostor postoji na središnjem dijelu zapadnog bedema. Oko glavnog gradinskog prostora, dodatni obrambeni suhozid polukružno zatvara treći dio gradinskog prostora, štiteći zapadni, južni i  istočni dio glavnog bedema. Na istoku se nalazi isturena obrambena formacija u obliku potkovice. Površina gradinskog naselja Žuželj iznosi oko 23.000 m2 . Naselje je nastalo u ranom brončanom dobu. Kulturni sloj je očuvan na manjem istočnom dijelu gradinskog naselja, dok je u ostalim dijelovima ispran, a teren prilično krševit. U gradinskom naselju i na padinama brda, mogu se naći grubi fragmenti keramičkog posuđa, te žrvnjevi i brusovi od granita. Dosta površinskih nalaza nalazi se u području oko dva kamena tumula na Malom Žuželju, te na zapadnim osunčanim padinama gdje se nalazilo vangradinsko naselje.

Fra Petar Bakula je prvi put spomenuo gradinu na Velikom Žuželju u Šematizmu iz 1867., kao porušenu utvrdu opisujući tadašnju župu Gradnići u Brotnju. Đ.Basler je evidentirao gradinsko naselje Žuželj, kao nalazište brončanog i željeznog doba (24.404, AL BiH, Tom III, Sarajevo, 1988., 309). Bez arheoloških istraživanja nije moguće preciznije odrediti lokalitet u kulturnom i kronološkom smislu. Prema tipologiji pokretnih nalaza sa gradinskog naselja Žuželj, lokalitet se može okvirno datirati u rano brončano doba, što kronološki odgovara razdoblju prije 4000 godina, kada u Hercegovini egzistira posuška i cetinska kultura.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s