Šabića pećina

Prva galerija Šabića pećine

Prva galerija Šabića pećine

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posuški pravnik Petar Oreč, obavio je više terenskih pregleda izvan područja općine Posušje u potrazi za novim lokalitetima posuške kulture. U sklopu tadašnjih terenskih pregleda, obišao je sve pećine brdskog masiva Butorovice, koji se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok nad Ljubuškim poljem. Continue reading

Advertisements

Ravlića pećina

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Tihaljini, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.

Continue reading

Gradina Veliki Žuželj

Gradinsko naselje Veliki Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Sjeverni bedem gradine V.Žuželj

Na najzapadnijem uzvišenju brdskog masiva Crnice, na brdu Veliki Žuželj u mjestu Miletina, nalazi se najveće gradinsko naselje zapadno od Neretve. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 150 m, gradinsko naselje Žuželj dominira nad okolnim prostorom. S gradine na Velikom Žuželju pruža se odličan pogled na okolni prostor, kao i izvrsna vizualna komunikacija sa gradinskim naseljima u neposrednoj blizini. U uskom nizinskom prostoru između brda Miletine i Žuželj, nalazili su se pretpovijesne komunikacije koje su vodile iz doline Trebižata i studenačkog polja prema današnjem području Brotnja, na osnovu kojih  su kasnije izgrađeni putovi u rimsko doba. Gradinsko naselje Žuželj odlikuju moćni suhozidni fortifikacijski bedemi, koji ograđuju gradinski prostor nepravilnog  četvrtastog oblika.

Continue reading

Grobni tumuli u Hercegovini

Veći brončanodobni tumul

Veći brončanodobni tumul

Najbrojniju grupu prethistorijskih nalazišta u Hercegovini, čine nadgrobni spomenici pod nazivom tumuli, gomile, gromile ili humke. Kameni tumuli zastupljeni su u velikom broju na području cijele Hercegovine i Zadinarja, dok su kameno zemljani tumuli više zastupljeni na području Gornje Hercegovine i Bosne. Grobni tumuli (gomile) podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala. Dimenzije tumula kreću se od nekoliko metara pa do 30 m u promjeru baze, koja može biti kružnog, eliptičnog ili nepravilnog oblika. Nakon odabira povoljnog mjesta za podizanje tumula, gradila se kamena grobna konstrukcija u obliku ciste (škrinje), sa po dvije uzdužne i poprečne strane od kamenih ploča. Prosječna dimenzija kamenih cisti iznosi 100 x 45 cm, unutar kojih su polagani posmrtni ostaci pokojnika u zgrčenom (hocker) položaju. Ponekad se u grobnoj cisti tumula može nalaziti više osoba, a ponekad grobna cista može biti prazna, koja je posvećena osobi određene prethistorijske zajednice čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni (kenotaf). Continue reading

Zaštitno istraživanje gomile “Oplanovina” u Cernu 26.11.2011.

 

Gomila Oplanovina              

Opis istraživanja

Na području naselja Cerno, predio Oplanovina, k. č. 289, K.o. Cerno, vl. Toni Zelić, kota 119 m, N 43°12.500′ E 017°38.203′, zbog građevinskih radova bila je ugrožena prapovijesna kamena gomila. Na poziv izvođača radova, i uz pomoć šestorice domaćih radnika, obavljeno je nužno zaštitno istraživanje navedene gomile. Njezin promjer iznosio je 10 m, a visina 1,13 m. Bila je uobičajeno kružna oblika, uglavnom od krupnoga kamenja, s malo primjesa sitnoga kamenja i humusa. Međutim, bila je znatno ranije oštećena, kako u bazi tako i na vrhu. Vidjelo se da je grobna konstrukcija u sredini devastirana, a grobna ploča razbijena. Nakon čišćenja i odvoženja gornjega sloja kamenja, na visini 0,80 m  pronađeni su ostaci kostiju – ukupno 15 komada, dosta sitnih i razdrobljenih. Jedini kompaktan primjerak imao je 13 cm duljine i tri cm promjer (femur). Continue reading