Mjesno groblje u Proboju, Ljubuški, odavno je poznato u arheološkoj literaturi. Početkom 20. st. povjesničar Carl Patsch bilježi da se oko katoličkoga groblja u Proboju, koje se nalazi kod izvora Kovačina, prostire rimsko naselje, prepoznatljivo po komadima crijepa i ostacima zidova (Arheološko-epigrafska istraživanja o povjesti rimske pokrajine Dalmacije, Narona, GZM, 16, Sarajevo, 49). Tu su kasnije pronađeni ulomci dvaju rimskih natpisa, miljokaz careva Vibija i Voluzijana iz 3. st., pohranjen u Muzeju Hercegovina u Mostaru (ILIug II, 947), kao i ostaci jedne ranokršćanske crkve (9 x 4,5 m), danas zatrpane i obrasle korovom, što ju je otkrio 1959. župnik u Grljevićima fra Vojislav Mikulić (A. Nikić, Starokršćanske crkve u Hercegovini, Kršni zavičaj 9, Drinovci, 1976., 13). Istraživač antičke prošlosti Ljubuškoga Ivo Bojanovski obišao je probojsko groblje 1979. i zabilježio nalaze kamenih kvadera i žbuke u groblju, što su bili otkriveni prigodom ukopa Mirka Čuvala pok. Frane. On je bio mišljenja da se jedna villa rustica protezala i na današnje groblje (Epigrafski i topografski nalazi sa područja antičke Bigeste (pagus Scunasticus, 100 godina Muzeja na Humcu, Ljubuški, 1985., 87). Početkom 21. st. pronađen je u obližnjem iskopu zemlje blizu groblja jedan pečat na crijepu C. Titi Hermerotis. No on nije ostao osamljen kao nalaz. U rujnu 2014. tijekom radova na novoj grobnici u groblju u Donjem Proboju Tihomir Škrobo iz Donjih Radišića otkopao je više komada staroga crijepa. Na dubini oko jednoga metra pronašao je nekoliko ovećih komada, a na jednom od njih našlo se ime proizvođača. Riječ je o pečatu na krovnome crijepu L(uci) Maltini Abascanti, djelomice oštećenu, ali prepoznatljivu. Ulomak ima dimenzije 23 x 15 x 3 cm, pečat je urezan u kartuši 2,8 x 2,1 cm, visina slova iznosi 0.7 cm. Crijep je solidne i kompaktne građe, blijedo-žućkaste boje.

Sličan ulomak s istim pečatom, nešto bolje očuvan, pronađen je 1892. na lokalitetu Odžaci u Radišićima (CIL III, 13340/4; F. Fiala, Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine, GZM V, Sarajevo, 1893., 524), sada u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Continue reading →