Devastacije lokaliteta I. dio

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Devastacije arheoloških lokaliteta

Tijekom posljednjeg ratnog razdoblja u Bosni i Hercegovini, došlo je do brojnih devastacija arheoloških nalazišta, kao i do razaranja pojedinih cjelina bosanskohercegovačkog graditeljskog nasljeđa. Devastacije arheoloških nalazišta nastavljaju se sve do danas. U ovom prilogu predstaviti ćemo nekoliko primjera devastacija prethistorijskih arheoloških nalazišta na hercegovačkom području. Najugroženiju kategoriju spomenika čine prethistorijska nalazišta poput nadgrobnih tumula (gomila) i gradinskih naselja, potom slijede srednjovjekovna groblja i antički lokaliteti. Kameni nadgrobni tumuli odnosno kamene gomile čine najbrojniju skupinu ugroženih arheoloških lokaliteta. Continue reading

Spomenici VII. legije …

Spomenici VII.legije

Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provnicije Dalmacije / Monuments of Legio VII in the Roman Province of Dalmatia

(dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku)

Arheološki muzej Split, 2011., 229 stranica, 115 fotografija, 13 grafičkih prikaza, 33 tablice,  meki uvez, format 10”x8”, ISBN 978-7633-07-03

Monografija Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, prva je autorska knjiga dr. sc. Domagoja Tončinića, znanstvenog novaka pri katedri za antičku, provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Monografija je nastala iz autorovog magistarskog rada, obranjenog 2004. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  Continue reading

Grobni tumuli u Hercegovini

Veći brončanodobni tumul

Veći brončanodobni tumul

Najbrojniju grupu prethistorijskih nalazišta u Hercegovini, čine nadgrobni spomenici pod nazivom tumuli, gomile, gromile ili humke. Kameni tumuli zastupljeni su u velikom broju na području cijele Hercegovine i Zadinarja, dok su kameno zemljani tumuli više zastupljeni na području Gornje Hercegovine i Bosne. Grobni tumuli (gomile) podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala. Dimenzije tumula kreću se od nekoliko metara pa do 30 m u promjeru baze, koja može biti kružnog, eliptičnog ili nepravilnog oblika. Nakon odabira povoljnog mjesta za podizanje tumula, gradila se kamena grobna konstrukcija u obliku ciste (škrinje), sa po dvije uzdužne i poprečne strane od kamenih ploča. Prosječna dimenzija kamenih cisti iznosi 100 x 45 cm, unutar kojih su polagani posmrtni ostaci pokojnika u zgrčenom (hocker) položaju. Ponekad se u grobnoj cisti tumula može nalaziti više osoba, a ponekad grobna cista može biti prazna, koja je posvećena osobi određene prethistorijske zajednice čiji posmrtni ostaci nisu nađeni (kenotaf). Continue reading

Šijavica ili mura, prastara igra

Stara igra prstima zvana šijavica (šijanje ili mura) poznata je u Dalmaciji i u zapadnom dijelu Hercegovine. Može se igrati u različitim kombinacijama – dva, tri ili više igrača, kao i u parovima i  natjecateljskim skupinama. Naziv šijavica nastao je pučkim Šijavica fotosiiskrivljivanjem broja šest – talijanski sei u šije, jer se taj broj najčešće pojavljuje u izvikivanju kod bacanja prstiju. Naziv mura (u Talijana morra, u Francuza mourre, čak u Arapa mukharaja), nejasan je. Bilo kako bilo, radi se o prastaroj mediteranskoj i antičkoj igri. Susreće se u Egipćana, Grka i Rimljana. U latinskom jeziku zvala se micatio (trzanje, sijevanje), što se tumači izrazom micare digitis, trzati prstima, bacati prste. Posebice je bila omiljena u rimskih vojnika, što su neki objašnjavali njezinom popularnošću u Sinjskoj krajini. Tamo su u prvim stoljećima bila dva rimska vojna tabora – na Gardunu (Trilj kod Sinja) i u Burnumu (kod Kistanja, Knin). Slično se može govoriti o popularnosti šijavice u Ljubuškom i Posušju, jer su i tamo bili rimski vojni objekti (tabor Gračine, Humac i  rimska tvrđava u Posuškom Gracu).

R. D.

Gradinsko naselje u Služnju

Gradinsko naselje Berišica, Služanj, Čitluk

Gradinsko naselje Berišica, Služanj, Čitluk

Na području današnjeg naselja Služanj u općini Čitluk, nalazi se prethistorijska gradina na brdu Berišica. Gradinsko nalazište na brdu Berišica dominira nad okolnim prostorom, zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 50 do 60 metara. Odličan vizualni pregled okolnog terena, relativno ravno brdsko tjeme i strme kraške padine brda Berišice, bili su ključni elementi pri odabiru ovog lokaliteta za podizanje gradinskog naselja tijekom ranog brončanog doba. U neposrednoj blizini brda Berišice, nalaze se brojni prethistorijski arheološki lokaliteti, među kojima je važno spomenuti broćanska gradinska naselja i brojne kamene tumule (gomile). Continue reading

Prapovijesni i antički lokaliteti u Crvenom Grmu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Crvenom Grmu, oko pet km zračne linije jz. od Ljubuškoga, evidentirani su lokaliteti Radalj i Doci. Radalj (kota 137 m), tristotinjak metara ji. od zaseoka Radalj, prapovijesna je gradina sa zaravnjenim vrhom 25 x 20 m, čiji je suhozid vjerojatno stradao prigodom gradnje bunkera u II. Svjetskom ratu (Arheološki leksikon BiH, 3, 25.273). Na obroncima brda, posebice u njegovu podnožju, na površini zamjećuju se nalazi prapovijesne i antičke keramike, žrvnjevi, brusevi, kućni lijep, dijelovi amfora, a pronađen je i ulomak rimskoga krovnog crijepa s pečatom Q(uinti) C(lodii) Ambrosi(i), pozicija N 43°10.822′ E 17°28.566′.

Continue reading