Devastacije lokaliteta I. dio

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Devastacije arheoloških lokaliteta

Tijekom posljednjeg ratnog razdoblja u Bosni i Hercegovini, došlo je do brojnih devastacija arheoloških nalazišta, kao i do razaranja pojedinih cjelina bosanskohercegovačkog graditeljskog nasljeđa. Devastacije arheoloških nalazišta nastavljaju se sve do danas. U ovom prilogu predstaviti ćemo nekoliko primjera devastacija prethistorijskih arheoloških nalazišta na hercegovačkom području. Najugroženiju kategoriju spomenika čine prethistorijska nalazišta poput nadgrobnih tumula (gomila) i gradinskih naselja, potom slijede srednjovjekovna groblja i antički lokaliteti. Kameni nadgrobni tumuli odnosno kamene gomile čine najbrojniju skupinu ugroženih arheoloških lokaliteta.

Uništavanje nadgrobnih tumula intenziviralo se od 19. stoljeća, kada su kameni nasipi gomila često služili kao najjednostavnije rješenje za dobijanje amorfnog vapnenca za gradnju suhozida. Istaknuti položaji kamenih gomila korišteni su prilikom određivanja granica među hercegovačkim naseljima, zaseocima, posjedima, ogradama i pašnjacima. Preko velikog broja kamenih tumula podignuti su brojni suhozidi koji služe u svrhu ograđivanja posjeda. Kameni nasipi gomila eksploatirani su do razine grobnih cjelina, nakon čega bi se prestajalo sa uzimanjem kamena zbog straha od prokletstva i diranja u grobove. Manja oštećenja kamenih tumula nastala su gradnjom pastirskih zaklona na kamenim nasipima samih gomila. Intezvinija eksploatacija kamena iz nasipa nadgrobnih gomila otpočela je krajem novog vijeka, dok je priličan broj tumula totalno uništen tijekom gradnje cestovne i energetske infrastrukture u 20. stoljeću. Pojavom teške mehanizacije i drobilica za kamen, tumuli su postali uvjerljivo među najugroženijim spomenicima.  Tijekom posljednjeg rata u BiH brojni tumuli i gradinska naselja na istaknutim položajima, imali su ulogu strateških vojnih položaja za potrebe izviđanja, artiljerije, protuzračne obrane ili utvrđivanja obrane. Unutar brojnih gradinskih naselja izgrađeni su utvrđeni objekti za vojne potrebe, kao što je slučaj na gradinskim naseljima Velika Gradina u Čapljini, Kičin na Buni, Orlovac kod Mostara i na mnogim drugima. Kroz gradinsko naselje Vrsnik u današnoj općini Berkovići, RS , teška mehanizacija prošla je kroz sva tri suhozidna prstena gradine i oštetila središnji gradinski prostor . U poslijeratnom razdoblju gradinska naselja na istaknutim položajima postaju ponovo devastirana izgradnjom odašiljača i telekomunikacijske infrastrukture. Poznatiji primjeri devastacija lokaliteta za potrebe odašiljača su Mala i Velika Gradina kod Čapljine, Sitomir kod Ljubuškog, Malič kod Gruda, Gat kod Gacka i brojni drugi lokaliteti. Najviše kamenih tumula stradalo je u posljednjih nekoliko godina, kada su hercegovačke općine dodijelile velike površine državnog zemljišta koncesionarima za kultiviranje tla bez prethodnog arheološkog pregleda terena. Na stotine hektara kraškog terena trajno je uništeno drobilicama i mehanizacijom, gdje se nalazilo više stotina neistraženih tumula iz brončanog doba, te neistražene grobnice iz željeznog doba.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s