Devastacija gradine Osoje

Pogled prema Neretvi, Hutovu i Hotnju. S lijeve strane izgradnja nove dionice autoputa prema Počitelju.

Pogled prema istoku s gradine Osoje. S lijeve strane se vidi izgradnja nove dionice autoputa prema Počitelju, a s desne dolina Trebižata prema Neretvi.

Proteklih su dana putem medija, internetskih portala i društvenih mreža objavljene vijesti o devastaciji arheološkog nalazišta u mjestu Prćavci kod Čapljine. Zapravo, riječ je o gradinskom lokalitetu Osoje u mjestu Zvirovići, općina Čapljina (k.č. 2527/1 KO Zvirovići), a ne o gradini u Prćavcima kako je navedeno u medijskim priopćenjima. Gradina u Prćavcima ili Prćavačka gradina podignuta je na znatno nižem platou (80-85 m/nv) nad poljem Krteljevac, južno od brda Osoje u neposrednoj blizini magistralne ceste M-6. Potaknuti viješću o devastaciji gradine Osoje posjetili smo samo nalazište o čemu donosimo kratki izvještaj sa slikovnim prilozima.

gradina Osoje, Zvirovići

Pristupni put kroz bedeme gradine Osoje sa sjeverne strane.

Gradinski lokalitet Osoje podignut je na istoimenom strmom brdu, a povoljna visinska razlika u odnosu na okolno područje omogućava izvrsnu preglednost. Oblik gradine uvjetovan je morfološkim obilježjima samog brda, tako gradinski suhozidni bedemi sa sjeverne strane zatvaraju polu elipsasti prostor dimenzija 320 x 100 m. Prilaz s južne strane štiti strmi brdski nagib, a na samom vrhu brda među visokim kraškim izdancima podignut je moćni središnji bastion, kojeg flankiraju dvije manje gomile na krajnjem istočnom i zapadnom dijelu. Preko brda Osoje vodi elektroenergetski vod izgrađen 60-ih godina prošlog stoljeća za mjesto Zvirovići, koji ujedno prelazi i preko samog gradinskog lokaliteta. Prema riječima mještana u proteklih mjesec dana probijen je pristupni put s južne brdske strane iz smjera Prćavaca u svrhu izgradnje novog elektroenergetskog voda, jer su uz pozicije starog voda izrađena betonska postolja s novim metalnim dalekovodnim stupovima. Sa sjeverne brdske strane strojevima je probijen pristupni put iz samog podnožja kroz suhozidni bedem prema samom središtu gradine Osoje, gdje je sravnjena površina od približno 200 m2. U tom sravnjenom prostoru između bastiona i vanjskog gradinskog bedema vide se brojni ulomci keramičkih posuda, koji svojim oblicima i ukrasima odgovaraju obilježjima svojstvenim za ranu fazu posuške kulture, odnosno za rano brončano doba. Uz sami bastion nalazi se stara drvena A bandera, uz koju je napravljeno novo betonsko postolje za metalni stup. U sravnjenom dijelu uz gradinski bedem nalazio se djelomično očuvan kulturni sloj, koji je totalno uništen djelovanjem teške mehanizacije. Pored brojnih keramičkih ulomaka vidljivi su ulomci kućnog lijepa i kamenih žrvnjeva kakve susrećemo i na ostalim gradinskim lokalitetima u Hercegovini. Iako gradinski lokalitet Osoje nije uvršten u Arheološki leksikon BiH, o njemu postoje osnovni podatci u stručnoj literaturi (P. Oreč 1997). Nažalost veća i manja stradanja arheoloških nalazišta nesavjesnim ili savjesnim aktivnostima su uobičajena i česta pojava na cijelom bosanskohercegovačkom području. Proteklih godina smo opetovano izvještavali o ugroženim nalazištima diljem hercegovačkog područja (vidi poveznicu), tako da je gradina Osoje tek jedan fragment u velikom mozaiku nastradalih nalazišta naše kulturne baštine.

 

Južni pristupni put gradina Osoje, Zvirovići

Južni pristupni put gradina Osoje, Zvirovići. Pogled na dolinu Trebižata.

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s