Pogled prema istoku s gradine Osoje. S lijeve strane se vidi izgradnja nove dionice autoputa prema Počitelju, a s desne dolina Trebižata prema Neretvi.
Proteklih dana putem medija, internetskih portala i društvenih mreža objavljene su vijesti o devastaciji arheološkog nalazišta u mjestu Prćavci kod Čapljine. Zapravo, riječ je o gradinskom lokalitetu Osoje u mjestu Zvirovići, općina Čapljina (k. č. 2527/1, KO Zvirovići), a ne o gradini u Prćavcima, kako je navedeno u medijskim priopćenjima.
Gradina u Prćavcima, odnosno Prćavačka gradina, podignuta je na znatno nižem platou (80–85 m n/v) nad poljem Krteljevac, južno od brda Osoje, u neposrednoj blizini magistralne ceste M-6. Potaknuti viješću o devastaciji gradine Osoje, posjetili smo samo nalazište, o čemu donosimo kratak izvještaj sa slikovnim prilozima.
Pristupni put kroz bedeme gradine Osoje sa sjeverne strane.
Gradinski lokalitet Osoje podignut je na istoimenom strmom brdu, a povoljna visinska razlika u odnosu na okolno područje omogućava izvrsnu preglednost. Oblik gradine uvjetovan je morfološkim obilježjima samog brda, pa tako gradinski suhozidni bedemi sa sjeverne strane zatvaraju poluelipsasti prostor dimenzija 320 × 100 m.
Prilaz s južne strane štiti strmi brdski nagib, a na samom vrhu brda, među visokim krškim izdancima, podignut je moćni središnji bastion, koji flankiraju dvije manje gomile na krajnjem istočnom i zapadnom dijelu. Preko brda Osoje vodi elektroenergetski vod izgrađen 1960-ih godina za mjesto Zvirovići, koji ujedno prelazi i preko samog gradinskog lokaliteta.
Prema riječima mještana, u proteklih mjesec dana probijen je pristupni put s južne brdske strane, iz smjera Prćavaca, u svrhu izgradnje novog elektroenergetskog voda, jer su uz trasu starog voda izvedena betonska postolja za nove metalne dalekovodne stupove. Sa sjeverne brdske strane strojevima je probijen pristupni put iz samog podnožja kroz suhozidni bedem prema središtu gradine Osoje, gdje je sravnjena površina od približno 200 m².
U tom sravnjenom prostoru između bastiona i vanjskog gradinskog bedema vidljivi su brojni ulomci keramičkih posuda, koji svojim oblicima i ukrasima odgovaraju obilježjima svojstvenima ranoj fazi posuške kulture, odnosno ranom brončanom dobu. Uz sam bastion nalazi se stara drvena A-bandera, uz koju je napravljeno novo betonsko postolje za metalni stup. U sravnjenom dijelu uz gradinski bedem nalazio se djelomično očuvan kulturni sloj, koji je u potpunosti uništen djelovanjem teške mehanizacije. Pored brojnih keramičkih ulomaka vidljivi su i ulomci kućnog lijepa te kamenih žrvnjeva, kakve susrećemo i na ostalim gradinskim lokalitetima u Hercegovini. Iako gradinski lokalitet Osoje nije uvršten u Arheološki leksikon BiH, o njemu postoje osnovni podaci u stručnoj literaturi (P. Oreč 1997). Nažalost, veća i manja stradanja arheoloških nalazišta uslijed nesavjesnih ili infrastrukturnih aktivnosti uobičajena su i česta pojava na cijelom bosanskohercegovačkom području. Proteklih godina smo opetovano izvještavali o ugroženim nalazištima diljem hercegovačkog područja (vidi poveznicu), tako da je gradina Osoje tek jedan fragment u velikom mozaiku stradalih nalazišta naše kulturne baštine.
Južni pristupni put gradina Osoje, Zvirovići. Pogled na dolinu Trebižata.
-
- Južni pristupni put gradina Osoje, Zvirovići
-
- Sravnjeni gradinski plato Osoje, Zvirovići
-
- Sjeverni gradinski bedem
-
- Ulomci keramičkih posuda gradina Osoje, Zvirovići
-
- Pristupni put kroz bedeme gradine Osoje
-
- Pogled sa središnje gomile Osoje prema Crnici
-
- Pogled s gradine Osoje prema Krteljevcu, Gradini u Prćavcima i Crnom brdu.
-
- Pogled s gradine Osoje na izlaz autoputa Zvirovići, Čapljina.
Hercegovački arheološki portal 
Pohvale na indikativnom i preglednom članku i načinjenim fotografijama. Samo bih par kratkih sugestija dao, dobro bi bilo da ste i u ovom, a i u budućim, tekstovima o sličnoj tematici vezanima za prezentacije pojedinih gradina, samo umetnuli još i koju sliku sa vidljivim satelitskim snimkom predmetne gradine, jer za ovu gradinu Osoje satelitska snimka pokazuje jednu zaista impresionirajuću fortificiranost i raster izgrađenih (do prije devastacije) suhozidnih bedema, što je pogotovo fascinantnije ako se uzme u obzir i sama starost gradine koja evo kao što se uvidilo na licu mjesta, ide u čak cca 2000 – 1800 pr.Kr. A druga sugestija – ova devastacija je ‘mala maca’ nasprem gigantske devastacije impresivne gradine na brijegu između Gorice i Gabele južno od Čapljine s desne strane Trebižata, gdje je mega-plantaža i teškom mehanizacijom (za smillje ili nešto drugo?) od pravca juga pa sve do same gradine obuhvativši i njene dijelove limitnog kolosalnog tumula i čitav vršni plato gradine, kompletno i nepovratno uništila čitavu površinu, pri čemu je riječ o jednoj od možda i najvećih iskrčenih površina za potrebe plantaža i sadnji, i koja se još uvijek širi, i zahvaća i druge dijelove gradine. Ovu mega-devastaciju trenutno i svako dijete može vidjeti pregledom novih snimaka google eartha i usporedbom sa kronološki starijim snimkama istog prostora (opcija – history images), pa svakako bi poželjno bilo da obratite pozornost, i eventualno posjetite, i ovaj lokalitet neposredno kod, ili iznad Gabele.
evo ono što sam spominjao u prethodnom komentaru – molim vas da svakako pogledate ovaj ”najnoviji” google maps snimak dotične gradine iznad Gorice i Gabele klikom na ovaj link iza teksta, gdje se očito vidi kako je probijanje ceste i krčenja terena s teškom mehanizacijom totalno zahvatilo čak i rub ovog kolosalnog limitnog tumula koji je s obzirom na ranije obilascima utvrđene situacije baš upravo u ovom, danas vidljivo uništenom dijelu, imao lijepo posložene velike megalitne blokove kamena .. a sudeći prema vidljivoj situaciji krčenje i ogromna gotovo divljačka devastacija ove gradine će ići dalje i nažalost uništiti gotovo čitavu gradinu, pa evo mislim da je vama adminima i uređivačima ove str.samo ovaj pogled na novi satelitski snimak urgentni poziv da se snimi trenutno stanje devastiranosti ovog vrijednog lokaliteta koji osim ostalog obiluje pokretnim nalazima iz mlađeg želj.doba i perioda helenizma, pri čemu ima i dosta ulomaka korint b amfora kao i obojene grčke keramike, a i s druge str.čuo sam od pojedinih da ima pojedinaca koji i s detektorima metala pljačkaju gradinske padine i stambene terase s jugoistočne strane ..koji daju time još i dodatni rekao bih završni udarac ukupnoj mega devastaciji ovog lokaliteta, pa evo svakako ovo pogledajte i na ovoj snimci a i direktno na terenu, pa izvjestite u sličnom obliku kao ovaj članak. L.p. (https://goo.gl/maps/8rjKMGiqJK4FzXiU9 )