Gradinski lokalitet Vrsnik

 

Središnji plato Vrsnik

Gradinski lokalitet Vrsnik nalazi se na istoimenom stožastom brdu (513 m/nv) istočno od Stoca, između mjesta Bitunja i  Gornji Poplati. Južnom padinom brda Vrsnik prolazi magistralna cesta M-230/M-6 (Stolac -Ljubinje), a sjevernoistočnom dolinom pruža se prirodna komunikacija koja povezuje stolačko i ljubinjsko područje (Stolac – Dragovilje, BItunja, Zabrđe – Ljubinje).Na navedenoj prirodnoj komunikaciji u antičko doba izgrađena je rimska cesta, čiji su tragovi još uvijek djelomično vidljivi (kaldrma, rubnici, kolotečine i miljokazi) od Bitunje prema Ljubinju.

Zahvaljujući istraživačkom radu W. Radimskog, iz 1890. gradina na Vrsniku poznata je u arheološkoj literaturi punih 130 godina. Tom prigodom Radimsky je odradio probna iskpoavanja na središnjem platou i objavio osnovne podatke o lokalitetu, no nije uspio dokumentirati niti ijedan nalaz tijekom sondiranja, stoga je ostalo uvriježeno mišljenje kako na Vrsniku nije nađen niti jedan artefakt (Z. Marić 1975.)  Položaj gradine Vrsnik nad prirodnom komunikacijom ima poseban strateški značaj, a izrazita visinska razlika nad okolnim područjem onogućava izvrstan pregled i vizualnu komunikaciju s ostalim gradinskim lokalitetima. Vrsnik je lako uočljiv iz gotovo svih dijelova stolačkog kraja, kao i sa zapadnih visoravni općine Ljubinje. U neposrednoj blizini sa sjevernoistočne strane na znatno nižem položaju nalazi se fortifikacijski gradinski lokalitet Baba u Bitunji (danas ima izgled ogromnog rasutog tumula), koji je imao ulogu nadzora nad prirodnom komunikacijom između stolačkog i ljubinjskog kraja.

Ovalni oblik gradinskog lokaliteta Vrsnik uvjetovan je konfiguracijom terena, a kameni bedemi prate izohipse brda zatvarajući više od 7 hektara površine, što navedeno nalazište svrstava u skupinu prostorno najvećih gradina u Hercegovini. U tipološkom smislu Vrsnik se može svrstati u tip gradine s više koncentričnih kamenih bedema ovalnog oblika i bastionom u središnjem platou. U slučaju Vrsnika imamo tri ovalna koncentrična bedema, koji danas slijedom dugog niza godina i pod utjecajem raznih aktivnosti izgledaju poput urušenih nasipa. Lokalitet se oduvijek koristio za ispašu, a s južne strane brda pružaju se velike ograde za ispašu ograđene brojnim kamenim suhozidima od kojih je prilična količina kamena uzimana s vanjskih gradinskih bedema. Prema proračunu Radimskog u gradnju svih bedema i objekata gradinskog lokaliteta Vrsnik utrošeno je oko 35.000 kubičnih metara kamena, što je bio prilično složen graditeljski zahvat i zahtjevan izazov za onodobnu ljudsku zajednicu. U nedostatku površinskih nalaza pojedini arheolozi smatrali su Vrsnik gradinskim lokalitetom, koji se koristio sezonski ili kao refugij (pribježište) gdje su se okolne zajednice sa stokom sklanjale u slučaju velikih opasnosti. 

Pristupni put odrađen vojnom mehanizacijom u središnji dio gradinskog lokaliteta Vrsnik

Geostrateški i fortifikacijski značaj Vrsnika došao je do ponovnog izražaja i u posljednjem ratu u BiH, kada je središnji gradinski plato korišten kao utvrđeni vojni položaj. S istočne strane vojna mehanizacija prošla je kroz sve gradinske bedeme do središnjeg platoa. Prilikom posjeta nalazištu uočili smo u presjeku bedema kroz koje je prošla vojna mehanizacija ulomke keramičkih posuda svojstvene razdoblju brončanog i željeznog doba. Zahvaljujući lokalnom mještaninu koji je cijelo ratno razdoblje proveo služeći na Vrsniku, uspjeli smo se s njim kao vodičem sigurno kretati kroz lokalitet, koji je miniran na više mjesta uključujući i određene dijelove padina brda. Imajući u vidu opasnost po život od zaostalih minskih polja, savjetujemo da nipošto ne posjećujete ovaj gradinski lokalitet.

Minska polja na brdu Vrsnik

Zaključno, gradina na Vrsniku spada u skupinu najvećih nalazišta ovog tipa u Hercegovini, a fortifikacijska obilježja i povoljna visinska razlika u odnosu na okolni prostor omogućavali su lokalnim zajednicama brončanog i željeznog doba siguran zaklon i izvrstan vizaulni pregled okolnog područja u slučaju opasnosti. 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s