In memoriam Šimun Šime Bošnjak
U četvrtak, 8. prosinca 2022. nakon duže bolesti, u 61. godini života preminuo je arheolog i povjesničar Šimun (Šime) Bošnjak. Rođen je 29. kolovoza 1962. u Mostarskim Vratima kod Ljubuškog, gdje je proveo najveći dio svog života. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u svom omiljenom Ljubuškom, a već tada je pokazivao zanimanje prema kulturnoj baštini i prošlosti svog kraja.
Continue readingNovi postav Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, naziv je stalne izložbe Zemaljskog muzeja BiH, koja je svečano otvorena za javnost 21.10.2021. godine. Početkom rata u Bosni i Hercegovini svi predmeti iz zbirke su iz sigurnosnih razloga bili deponirani u muzejski depo, gdje su se čuvali gotovo tri desetljeća do stjecanja povoljnih uvjeta za njihovo ponovno izlaganje. U sklopu višegodišnjeg projekta „Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH“ obnovljena je trošna zgrada Odjela za arheologiju, što je bio i preduvjet za postavljanje nove stalne izložbe. U novom muzejskom postavu, četvrtom po redu, izloženi su najreprezentativniji artefakti u skladu sa suvremenim muzeološkim standardima, koji ujedno tematski predstavljaju razvoj materijalne i duhovne kulture ljudskih zajednica na bosanskohercegovačkom području od paleolitika do mlađeg željeznog doba i helenizma.
Continue reading
100. obljetnica dr. Pavao Anđelić
U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu otvorena je izložba Stoljeće Pave Anđelića, koja je posvećena 100. obljetnici rođenja tog iznimno značajnog istraživača bosanskohercegovačkog srednjovjekovlja. Continue reading
U sklopu programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC između Hrvatske, BiH i Crne Gore sudjeluje i općina Grude s projektom Adriatic Canyoning, koji uključuje infrastrukturne radove na prirodnom dobru Peć Mlini i arheološkom nalazištu Ravlića pećina. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri)
Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri) foto: K. Milićević.
Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje obitelji Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku. Continue reading
Srednjovjekovno groblje Boljuni
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac
Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading
Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a
Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.
Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading
Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)
Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading
IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)
U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače. Continue reading
Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada
U razdoblju od 01. 10. – 15. 10. 2015. na području općine Ljubuški, realizira se projekt „Rimska i kasnoantička nalazišta uokolo lokaliteta Gračine; Dokumentacija i nedestruktivne metode istraživanja“. Voditelji ovog istraživačkog projekta su mag. arheol. Mirko Rašić i mag. arheol. Tomasz Dziurdzik, a na projektu sudjeluju mag. arheol. Ivo Dragićević. te članovi studentskih istraživačkih organizacija „Studenckie Koło Naukowe Numizmatyki i Archeologii Rzymu Uniwersytetu Warszawskiego“, mag. archeol. Anna Mech, mag. archeol. Paweł Janik i bach. archeol. Michał Pisz. Nositelji projekta su Institut za arheologiju Sveučilišta u Varšavi, odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru te općina Ljubuški. Continue reading
Hercegovački arheološki portal 