Ostava Krehin Gradac

Brončani tutul iz ostave u Krehinu Gracu, ukrašen geometrijskim motivima. Smještaj Arheološka zbirka Franjevačkog muzej Humac kod Ljubuškog.

Brončani tutul iz ostave u Krehinu Gracu, ukrašen geometrijskim motivima. Smještaj Arheološka zbirka Franjevačkog muzej Humac kod Ljubuškog.

Ostava iz Krehin Gradca

Na području naselja Krehin Gradac u današnjoj općini Čitluk, krajem 19. stoljeća pronađena je ostava (skrivnica) brončanih predmeta, koji su bili deponirani u većoj pukotini jedne kraške stijene. Ostava se sastojala od tri veća tutulusa, nekoliko većih primjeraka falera sa šiljcima (ukrasna dugmad), para spiralnih brončanih narukvica, para velikog naočalastog ukrasa za prsa od debele brončane žice, jedne bronačne sjekire (kelt) i pločaste fibule, te više primjeraka bronačnog nakita (torkvesi, igle i dijelovi pektorala).

Continue reading

Advertisements

Spomenik Betulona, vojnika III. Alpske kohorte

U lapidariju Arheološke zbirke Franjevačkoga samostana Humac kod Ljubuškoga nalazi se nadgrobni spomenika vojnika III. Alpske kohorte Betulona koji je dobro poznat u arheološkoj literaturi.

Image

Riječ je o vojničkoj nadgrobnoj steli visine 1,84m, širine 0,61m i debljine 0,24m, koja se sastoji od zabata i arhitrava, edikule s natpisom i podnožja s ostacima usadnika. Krajeve trokutna zabata rese dva akroterija s trima laticama palmete, ispod kojih su reljefi rozeta. Središnji akroterij na vrhu zabata u obliku pinije otučen je u gornjem dijelu. Continue reading

V. Paškvalin, Antički sepulkralni spomenici s područja BiH

Veljko Paškvalin, Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, ANUBiH, Djela K. LXXXIII, Centar za balkanološka ispitivanja K. 9., ur. B. Govedarica i N. Cambi, Sarajevo, 2012, ISBN 978-9958-501-82-1, 543 s., ilustr., 30 cm.

Image

Krajem prošle godine iz tiska je izišla knjiga Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, negdašnjega kustosa i načelnika Odjeljenja za arheologiju Zemaljskoga muzeja BiH u Sarajevu, dr. Veljka Paškvalina (29. 11. 1926. – 1. 8. 2008.). Continue reading

Konzervacija i restauracija biliga u Bijači

Na lokalitetu Dilić u Bijači, na privatnome posjedu obitelji Galić (95 m nv., N 43°07.449, E 17°35.377), neposredno uz cestu R 423 Teskera-Bijača-Vid, nalazi se grobište s 34 srednjovjekovna biliga. Nekoć ih je bilo više, dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., trenutačno je vidljivo 11 ulomaka u suhozidu pored ceste, a jedan je bilig prenesen u Arheološku zbirku Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški. Po oblicima najviše je škrinja, njih devetnaest, četrnaest ploča i jedan sljemenjak. Ukrašeno je 17 biliga. Lokalitet s bilizima u Bijači proglašen je 2010. nacionalnim spomenikom kulture i nalazi se na kandidacijskoj listi za nominaciju zaštićene svjetske baštine koju vodi UNESCO.

Plan grobišta Dilić u Bijači

Grobište je dugi niz godina bilo zapušteno, u potpunosti obraslo drvećem, grmljem i korovom. Continue reading

Bung(u)rovine – Burgruine ili ne?

Istražujući trasu rimske ceste Salona-Narona na području Ljubuškoga Ivo Bojanovski u više navrata spomenuo je lokalitet Bungrovine u D. Radišićima, 3,5 km sz. od Ljubuškoga. U jednom članku, objavljenom u zborniku “100 godina Muzeja na Humcu”, pobliže se pozabavio njime. Navodi da se Bungrovine nalaze na lokalitetu Dračevica, u zaseoku Sadine, u Donjim Radišićima, a da njihov naziv potječe od njemačkoga “Burgruine” (ruševine tvrđave). Na njihovu mjestu Bojanovski locira putnu postaju Bigeste. Prema onoj staroj Quandoque bonus dormitat Homerus, harni i marni bilježnik rimskih starina u Hercegovini gospar Ivo pogriješio je. Continue reading

Ruševine na Utvici, Vitina, Ljubuški

U Arheološkom leksikonu BiH, sv. 3 (25.326), zabilježen je lokalitet “Utvica”, čiji je auktor Boško Marijan. Kratko se navodi da je riječ o rimskome naselju s ostacima zidova rimskih zgrada i ulomaka crijepa iz 1-4. st., s pozivom na Ćiru Truhelku i njegov članak “Rimske iskopine u Vitini”, Glasnik Zemaljskoga muzeja V, Sarajevo, 1893, 676. U tom članku Truhelka vrlo šturo piše “U Utvici na zemljištu Mije Borasa i M. Solda našao sam opeke i kojekakvih ruševina”. Pitanje je gdje se nalazi Utvica iz Truhelkina članka. Vjerojatno je riječ o zaseoku u Vitini, koja po službenim statistikama ima 11 zaselaka, od kojih je jedan Utvica. Nalazi se ispod istoimena brda, s njegove južne strane uz cestu Vitina – Grude. Tim ostacima o kojima je pisao Truhelka danas se gubi trag. No što je s brdom Utvica (kota 231m), koja se nalazi u brdskom lancu Zelengora-Planikovača-Utvica, sjeverno od ceste Ljubuški – Vitina – Grude? Nju spominje, također vrlo kratko Ć. Truhelka u navedenu članku. Pišući o ostacima ranokršćanskoga oratorija u selu Borasi u Vitini (danas Šipkova glavica u Docima), navodi da se “selo uzdiglo na podnožju brežuljka Utvice, na kome također bijaše prehistorička naseobina. U srednjem vijeku bijaše tu i nekakva stražarnica, a podor joj se još vidi” (str. 676). Njegov opis brda Utvice i ruševina na njemu nije našao mjesta u Arheološkome leksikonu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ruševine na vrhu Utvice (231m)

Na topografskoj mapi 1:25.000, list Makarska, br. 574-2-4 iz 1976, upisana je kota Utvica (231) s vrhom nazvanim Stari grad (N 43°15’22.21″  E 17°27’44.93″). Continue reading

Natpis iz Tasovčića

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Natpis iz Tasovčića, smješten u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Najstariji latinski epigrafski natpis u Bosni i Hercegovini pronađen je na lokalitetu Nerezi, u mjestu Tasovčići blizu Čapljine. Kameni natpis pronađen je u drugoj polovici 19. stoljeća, prilikom kultivacije zemljišta na mikrolokaciji Crkvine (Nerezi), gdje su mještani kontinuirano pronalazili numizmatičku građu, ostatke antičkog građevinskog materijala, ulomke mozaika, hipokausta i amfora. Continue reading