Brončani tutul iz ostave u Krehinu Gracu, ukrašen geometrijskim motivima. Smještaj Arheološka zbirka Franjevačkog muzej Humac kod Ljubuškog.

Ostava iz Krehin Gradca

Na području naselja Krehin Gradac u današnjoj općini Čitluk, krajem 19. stoljeća pronađena je ostava (skrivnica) brončanih predmeta, koji su bili deponirani u većoj pukotini jedne kraške stijene. Ostava se sastojala od tri veća tutulusa, nekoliko većih primjeraka falera sa šiljcima (ukrasna dugmad), para spiralnih brončanih narukvica, para velikog naočalastog ukrasa za prsa od debele brončane žice, jedne bronačne sjekire (kelt) i pločaste fibule, te više primjeraka bronačnog nakita (torkvesi, igle i dijelovi pektorala).

Arheolog Borivoj Čović datirao je ostavu brončanih predmeta iz Krehina Graca u II. fazu srednjodalmatinske kulturne grupe, što odgovara početku starijeg željeznog doba (Hallstatt B3 fazi) odnosno vremenskom razdoblju krajem IX. stoljeća pr. Kr. Ukrašeni tutulusi i falere iz ostave u Krehinu Gradcu spadaju svojim stilskim obilježjima među najreprezentativnije primjerke zapadnobalkanskog geometrijskog stila na prostoru srednjodalmatinske kulturne grupe. Većina predmeta iz ove ostave izložena je u stalnom postavu prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, a manji dio predmeta izložen je u arheološkoj zbirci Franjevačkog muzeja Sv. Ante na Humcu kod Ljubuškog. B.Čović  je evidentirao ostavu u Arheološkom leksikonu BiH, Tom III, pod brojem 24.226, a u više znanstvenih radova osvrnuo se na važnost ostave iz prijelaza  kasnog brončanog u starije željezno doba. Analizom ostave brončanih predmeta iz Krehina Graca bavio se njemački arheolog P. König (Spätbronzenzeitliche Hortfunde aus Bosnien und Herzegowina, Stuttgart, 2004.), koji ju je datirao u najmlađu skupinu  V. stupnja kasnog brončanog doba zajedno s predmetima iz “ostave” u mjestu Otok kod Vitine i poznate ostave Veliki Mošunj kod Viteza u središnjoj Bosni.