Lav u Gabeli, suvenir na Mlečane

Lavovi

Pred ulazom u Gabelu stoji kamena skulptura lava s natpisom “Pax tibi, Marce, evangelista meus” (Mir, tebi Marko, moj evanđelisto). Lav s otvorenim Sv. Pismom bio je simbol nekoć moćne Mletačke Republike. Bez obzira što su Mlečani nakon mirovna sporazuma 1699. u Srijemskim Karlovcima izgubili Gabelu i minirali je, Osmanlije su ostavile lava da i dalje stražari nad gradom. Zub vremena umorio je lava, ali je nakon čišćenja opet zablistao. Stoji i danas, doduše izgubio je dvije šape, a od PAX (mir) ostalo je samo zadnje slovo.                                              R. D.

Zaštitno istraživanje gomile “Oplanovina” u Cernu 26.11.2011.

 

Gomila Oplanovina              

Opis istraživanja

Na području naselja Cerno, predio Oplanovina, k. č. 289, K.o. Cerno, vl. Toni Zelić, kota 119 m, N 43°12.500′ E 017°38.203′, zbog građevinskih radova bila je ugrožena prapovijesna kamena gomila. Na poziv izvođača radova, i uz pomoć šestorice domaćih radnika, obavljeno je nužno zaštitno istraživanje navedene gomile. Njezin promjer iznosio je 10 m, a visina 1,13 m. Bila je uobičajeno kružna oblika, uglavnom od krupnoga kamenja, s malo primjesa sitnoga kamenja i humusa. Međutim, bila je znatno ranije oštećena, kako u bazi tako i na vrhu. Vidjelo se da je grobna konstrukcija u sredini devastirana, a grobna ploča razbijena. Nakon čišćenja i odvoženja gornjega sloja kamenja, na visini 0,80 m  pronađeni su ostaci kostiju – ukupno 15 komada, dosta sitnih i razdrobljenih. Jedini kompaktan primjerak imao je 13 cm duljine i tri cm promjer (femur). Continue reading

Rimska noć u Naroni

Augusteum Narona, unutrašnjost muzeja

Augusteum Narona, unutrašnjost muzeja

U petak 26.07.2013. održana je kulturna manifestacija 3. Rimska noć u Naroni, koju je organizirao Arheološki muzej Narona. Manifestacija je privukla priličan broj posjetitelja, koji su imali priliku doživjeti atmosferu antičkih vremena. Program je otpočeo dječijim radionicama, potom je manifestacija svečano otvorena uz pozdravni govor Cara. Nakon otvorenja, prezentirana je prodaja robova, revija nakita i popularne gladijatorske borbe. Izrada staklenog nakita posebno je plijenila pozornost posjetitelja među štandovima antičke tržnice. Continue reading

PERIPLUS – najpoznatiji svjetski itinerar

  1. Pseudo-Skylax’s Periplous: the Circumnavigation of the Inhabited World, text, Translation and Commentary Graham Shipley, Exeter, 2011., XII + 244 str., ISBN 9781904675839, 30,00 $.

Među najznačajnije opise Mediterana i Crnoga Mora, a time i jadranska obale, iz 4. st. pr. Kr., primat svakako pripada “Periplu” (Oplovidbi, Moreplovu ili Peljaru) anonimna grčkoga geografa Pseudo-Skilaka. Njime su se bavili mnogi istraživači starina, s hrvatske strane najvećma Mate Suić. Djelo je nastalo najvjerojatnije između 340. i 330. pr. Kr., kada su grčki moreplovci već dobro upoznali Mediteransko i okolna mora. Zadnji tekst s prijevodom na engleski jezik izišao je u poznatoga nakladnika Bristol Phoenix Press iz Exetera, Engleska, a autor mu je Graham J. Shipley, profesor Staroga vijeka na Sveučilištu u Leicesteru. Knjiga se sastoji od uvoda (1-23), grčkoga teksta izvornika (24-53), prijevoda na engleski (54-88), opsežna komentara (89-211), kritičnoga aparata (212-221), literature (222-235) i indeksa (236-244). U uvodu auktor ističe kako je Periplus jedan od najiskvarenijih antičkih tekstova, misleći pritom na mnoge promjene, dopune i popravke, koje su počinili kasniji prepisivači. Ipak, nastojao se što je moguće više držati izvorna teksta, rukopisa staroga 700 godina na 44 stranice iz Bibliothèque Nationale de France. Continue reading

Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Continue reading

Arheološka istraživanja u Rapovinama kod Livna

Predromanička crkva Sv.Petra u mjesnom groblju Rapovine, Livno

Predromanička crkva Sv.Petra u mjesnom groblju Rapovine, Livno

Naselje Rapovine smješteno je 3 km jugozapadno od Livna. Na brijegu iznad naselja Rapovine nalazi se mjesno katoličko groblje (767 m/nv), koje je od ranije poznato u stručnoj literaturi kao potencijalni arheološki lokalitet. Livanjski župnik fra Ante Brešić, našao je 1885. godine arhitrav predromaničke oltarne pregrade s natpisom, koji je bio ugrađen kao spolija jednog  groba na groblju u Rapovinama. Arhitravna greda čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a livanjski Franjevački muzej u Gorici posjeduje gipsanu kopiju. Arhitravna greda ukrašena je karakterističnim motivima za predromaničko razdoblje,  u donjem frizu grede isklesan je dedikacijski natpis rustičnom kapitalom na latinskom jeziku. Natpis govori o posveti crkve sv. Petru Apostolu ( …FERE DIGNATVS EST AT HONORE(M) BEATI PETRI AP(OSTO)LI P(RO) REMEDIO ANIME SVE…) Iz natpisa se očituje izvorni crkveni titular Sv. Petar, kao i zavjetni dio uklesanog teksta u formulaciji pro remedio anime sve odnosno u prijevodu za spas svoje duše.  Continue reading

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

Neronov zlatnik, avers web

Neronov zlatnik iz Mostarskih Vrata

               U Mostarskim Vratima zabilježeni su numizmatički nalazi na nekoliko mjesta. Zadnji značajan nalaz zbio se u veljači 2007. U istočnom dijelu M. Vrata, blizu makadamskoga puta koji se odvaja s lijeve strane od ceste Ljubuški-Cerno, prigodom nasipanja iskopa za vodovod, pronađen je na površini kao slučajan nalaz rimski zlatnik. Iako njegova očuvanost nije sjajna, ipak se s aversa i reversa mogu iščitati likovi i natpis. Riječ je o zlatniku cara Nerona, promjera 19 mm, težine oko 7,5 gr. Dobro očuvani primjerci imaju promjer 20 mm i najčešće težinu od 8,18 gr. Na aversu nalazi se portret rimskoga cara Nerona (54.-68.), s natpisom NERO CAESAR AVG  IMP (Nero Caesar Augustus Imperator) , a na reversu lik božice Cerere, s bakljom i žitnim klasom i natpis PONTIF MAX TR P VII COS IIII PP EX SC (Pontifex maximus tribunicia potestate VII consul  IIII pater patriae ex senatus consulto). Prema godinama konzulata i tribunicijske počasti može se kovanje datirati u 60.-61. godinu (Roman Imperial Coins, No. 23, 151; D. Sear, Roman Coins, No. 1924, 381). Kovnice su bile u Rimu i Lionu (Roma, Lugdunum). Zlatnik se nalazi u posjedu Ivana Kolobarića iz Radišića.

Neronov zlatnik, revers web

R. Dodig

Bilig u Služnju

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik Ugrina Vratušića

Srednjovjekovni nadgrobni spomenik Ugrina Vratušića

Bilig u Služnju

U čitlučkom naselju Služanj (687 st., popis 1991.) bila je od ranije poznato grobište biliga (stećaka), koje se nalazi u današnjem katoličkom mjesnom groblju (Šamčevina, N 43°13’43”, E 17°40’14”) i u njegovoj neposrednoj blizini (Kekinovac). Evidentirano je 12 spomenika – 11 škrinja i jedan sljemenjak, od kojih je šest primjeraka ukrašeno (Š. Bešlagić, Stećci: Kataloško topografski pregled, Sarajevo, 1971., 316). Među njima ističu se veličinom i obradom tri primjerka – jedna škrinja u groblju, jedan sljemenjak i visoka škrinja s postoljem sjeverno od groblja. U lipnju 2013. skupina mještana, na poticaj i pod vodstvom dr. fra Roberta Jolića, očistila je grobište biliga, posebice one izvan groblja, koji su bili obrasli grmljem i drvećem. Unutar groblja ležala je jedna škrinja, koja je bila dobrim dijelom utonula u zemlju, jer je bilo očito da je pala s postolja, kamene ploče koja se bila nagnula i također djelomice utonula u zemlju. Uz malo više truda bilig je uspravljen i postavljen na ploču, koja je prethodno izravnana i učvršćena. Continue reading

Monografija Ravlića pećina

Image

Brunislav Marijanović, Ravlića pećina – prapovijesno naselje/ Ravlić Cave – Prehistoric   settlement ( izdanje na hrvatskom jeziku sa sažetkom na engleskom jeziku).

Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika Gorica i Matica hrvatska Ogranak Grude

Mostar, 2012., 230 stranica, 88 tablica, 59 slika u tekstu, 11 grafičkih prikaza, meki uvez, produženi format B5. ISBN 978-9958-0922-0-6 Continue reading

Tomislavgrad dobio muzej

Folklorna skupina otvaranje muzeja "Fra Jozo Križić" Duvno

Folklorna skupina otvaranje muzeja “Fra Jozo Križić” Duvno

U večernjim satima 05.07.2013. svečano je otvoren Franjevački muzej “Fra Jozo Križić” u Tomislavgradu. Otvaranje Franjevačkog muzeja iznimno je značajan kulturni događaj za duvanjski kraj, što je potvrdila nazočnost velikog broja posjetitelja iz društveno političkog, kulturnog i vjerskog života. Službeni program otvaranja odvijao se ispred muzeja u samostanskom dvorištu. Duvanjski gvardijan fra Ante Pranjić obratio se nazočnima dobrodošlicom i prigodnim govorom o osnivanju muzeja. Svečanoj atmosferi otvaranja muzeja doprinjeli su nastupi kulturno umjetničkih društava i mladih glazbene škole. Nazočnima su se obratili načelnik općine Tomislavgrad Ante Vukadin i ministar Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ Petar Galić. Nakon pozdravnih govora, rezanjem svečane vrpce provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko otvorio je muzej za javnost. Continue reading