1. Pseudo-Skylax’s Periplous: the Circumnavigation of the Inhabited World, text, Translation and Commentary Graham Shipley, Exeter, 2011., XII + 244 str., ISBN 9781904675839, 30,00 $.

Među najznačajnije opise Mediterana i Crnoga Mora, a time i jadranska obale, iz 4. st. pr. Kr., primat svakako pripada “Periplu” (Oplovidbi, Moreplovu ili Peljaru) anonimna grčkoga geografa Pseudo-Skilaka. Njime su se bavili mnogi istraživači starina, s hrvatske strane najvećma Mate Suić. Djelo je nastalo najvjerojatnije između 340. i 330. pr. Kr., kada su grčki moreplovci već dobro upoznali Mediteransko i okolna mora. Zadnji tekst s prijevodom na engleski jezik izišao je u poznatoga nakladnika Bristol Phoenix Press iz Exetera, Engleska, a autor mu je Graham J. Shipley, profesor Staroga vijeka na Sveučilištu u Leicesteru. Knjiga se sastoji od uvoda (1-23), grčkoga teksta izvornika (24-53), prijevoda na engleski (54-88), opsežna komentara (89-211), kritičnoga aparata (212-221), literature (222-235) i indeksa (236-244). U uvodu auktor ističe kako je Periplus jedan od najiskvarenijih antičkih tekstova, misleći pritom na mnoge promjene, dopune i popravke, koje su počinili kasniji prepisivači. Ipak, nastojao se što je moguće više držati izvorna teksta, rukopisa staroga 700 godina na 44 stranice iz Bibliothèque Nationale de France. Ono što nas je najviše zanimalo bio je komentar vezan za Pseudo-Skilakov opis istočne jadranske obale. Nešto prije Shipleyeve knjige objavljen je članak Patricka Counillona, Le Périple du Pseudo-Scylax et l’Adriatique, § 17-24, u: Les routes de l’Adriatique antique/Putovi antičkog Jadrana, ed. S. Čače, A. Kurilić et F. Tassaux, Bordeaux-Zadar, 2006., 19-29. Mapa iz Counillonova članka, str.28, koja prikazuje jadransku obalu, u nekim se detaljima razlikuje od Shipleyeve, str. 107. Na njoj je ucrtana i rijeka Arion, između Neretve i Budve, te u njezinu zaleđu grob Kadma i Harmonije. M. Suić je dosta uvjerljivo pokazao kako je riječ o rijeci Drilon (Gdje se nalazilo jezero iz 26. poglavlja Pseudo-Skilakova Peripla, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. 8/1963, Sarajevo, 1963., 111-115). U Shipleya dane su konture Bokokotorskoga zaljeva, s gradom Risanom (Rhizous, no zašto s upitnikom?), čega nema u Couillona, premda se Risan (tou Rhizûntos) navodi u tekstu Peripla. U 23. poglavlju o Nestejcima spominje se u izvornome tekstu naziv Proterás, koji Shipley prema C. Mülleru ispravlja u Tragyrás (Trogir). Čini se da je bolje rješenje ponudio M. Suić koji tvrdi da je u pitanju pridjev próterai (prvi), koji se odnosi na otoke Brač i Šoltu, što prihvaća i Couillon (24, b. 40). Premda na mapi nije ucrtao jezero s otokom, iz kojega istječe Naron (Neretva), Shipley u komentaru piše da je taj otok negdje oko jezera Svitava. Vjerojatno je, kao i neki drugi istraživači, mislio na brdski predio između Svitavskoga blata i Deranskoga jezera, gdje ima zaselak Ostrvo. Ne radi se o nikakvu otoku, već o brdskom hrbatu, koji se od Svitave (Milankovac, 325 m) usjeca u Hutovsku blatiju do kote Gradina (57 m), što se dobro vidi na topografskim mapama (1.25.000, 574-4-3, Mostar). Otok s jezerom odnosi se na Skadarsko jezero, o čemu je pisao M. Suić u spomenutome djelu. Doduše njega u više navrata citira Shipley, ali je bliži nekim starim Müllerovim rješenjima.

“Obala u Periplu, G. Shipley”

“Obala u Periplu, P. Counillon”

Smještaj ilirskih naroda/plemena na Shipleyevoj mapi primjereno je ubiciran. Možda su Autarijati previše pomaknuti na desnu obalu Neretve. U svakom slučaju, Pseudo-Skilakov Moreplov solidno je i znalački obradio Graham Shipley, što je prva cjelovita objava najpoznatijega svjetskoga itinerara na engleskom jeziku.

R. Dodig