PERIPLUS – najpoznatiji svjetski itinerar

  1. Pseudo-Skylax’s Periplous: the Circumnavigation of the Inhabited World, text, Translation and Commentary Graham Shipley, Exeter, 2011., XII + 244 str., ISBN 9781904675839, 30,00 $.

Među najznačajnije opise Mediterana i Crnoga Mora, a time i jadranska obale, iz 4. st. pr. Kr., primat svakako pripada “Periplu” (Oplovidbi, Moreplovu ili Peljaru) anonimna grčkoga geografa Pseudo-Skilaka. Njime su se bavili mnogi istraživači starina, s hrvatske strane najvećma Mate Suić. Djelo je nastalo najvjerojatnije između 340. i 330. pr. Kr., kada su grčki moreplovci već dobro upoznali Mediteransko i okolna mora. Zadnji tekst s prijevodom na engleski jezik izišao je u poznatoga nakladnika Bristol Phoenix Press iz Exetera, Engleska, a autor mu je Graham J. Shipley, profesor Staroga vijeka na Sveučilištu u Leicesteru. Knjiga se sastoji od uvoda (1-23), grčkoga teksta izvornika (24-53), prijevoda na engleski (54-88), opsežna komentara (89-211), kritičnoga aparata (212-221), literature (222-235) i indeksa (236-244). U uvodu auktor ističe kako je Periplus jedan od najiskvarenijih antičkih tekstova, misleći pritom na mnoge promjene, dopune i popravke, koje su počinili kasniji prepisivači. Ipak, nastojao se što je moguće više držati izvorna teksta, rukopisa staroga 700 godina na 44 stranice iz Bibliothèque Nationale de France. Continue reading

Advertisements

Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Continue reading