In memoriam Tihomir Glavaš

U subotu 2.10.2021. nakon duže bolesti u 70-oj godini života preminuo je povjesničar, arheolog, muzealac i konzervator Tihomir Glavaš. Rođen je 1. siječnja 1951. u mjestu Drinovci, općina Grude, gdje je preminuo i pokopan. Diplomirao je studije povijesti i latinskog jezika s rimskom književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1975., nakon čega se zaposlio kao kustos za kasni srednji vijek u Odjelu za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH, gdje je proveo veći dio radnog vijeka.

U sklopu istraživačkih aktivnosti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, sudjelovao je na više arheoloških istraživanja na lokalitetima kao što su: Pod kod Bugojna, Vrutci na vrelu Bosne, Vranjevo selo kod Neuma, Arnautovići, grad Visoko i Bare kod Konjica. U Zemaljskom muzeju ostao je do jeseni 1992., a potom se uspio spasiti iz ratom zahvaćenog Sarajeva i preseliti u Hercegovinu. Unatoč teškim društvenim i gospodarskim okolnostima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, uspio se izboriti za utemeljenje Zavoda za zaštitu kulture Herceg Bosne u Grudama, čije je sjedište nešto kasnije prebačeno u Mostar. Nakon provedenih institucionalnih i administrativnih reformi u Bosni i Hercegovini, radio je u Zavodu za zaštitu spomenika Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu do umirovljenja.  U razdoblju od 1993. do 1995. istraživao je zajedno s Boškom Marijanom arheološki lokalitet groblje sv. Ive u Livnu. Značajno je istaknuti arheološka istraživanja lokaliteta Šamatorje i Grotuša u Gorici kod Gruda, koja su provedena u razdoblju od 1995. do 1997., te revizijska istraživanja ranokršćanske bazilike u Mokrom kod Širokog Brijega. Pored navedenog, Tihomir Glavaš je u suradnji s povjerenstvom Hercegovačke franjevačke provincije istraživao nekoliko grobišta franjevaca stradalih u Drugom svjetskom ratu. Studentima arheologije Filozofskog fakulteta u Mostaru predavao je kolegij Očuvanje i zaštita spomenika kulture.

Izbor iz bibliografije

• Ornamenitrana kamena ploča iz predromaničke crkve u Čipuljiću (Bugojno), GZM n. s. A. XXXII, 1977(1978), 349-35
• Iskopavanje predromaničke crkve u Vrutcima kod Vrela Bosne, GZM n. s. A. 37, 1982, 93-122.
• Starokršćanska bazilika u Barama kod Konjica, GZM n. s. A. 40/41, 1986, 113-128.
• Nekropola knezova Nikolića u Vranjevu selu kod Neuma, GZM n. s. A. 42/43 1987-1988, 143-164.
• Druga ostava bosanskog novca iz Ribića kod Konjica, GZM n. s. A., 44, 1989, 233-266.
• Novi nalazi predromaničke skulpture u Bosni I Hercegovini, GZM n. s. A., 45, 1990, 177-190.
• Otkrivanje sv. Ive (dosadašnji rezultati istraživanja prvog franjevačkog samostana u Livnu), u :Livanjski kraj u povijesti, Split – Livno 1994, 105-113.
• Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva do kraja srednjega vijeka (XIV.-XV. st.), Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 2006, 23-47.