Novac Daorsa

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler pronašao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler našao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Tijekom arheoloških istraživanja 1956. Đuro Basler je našao prvi primjerak daorskog novca  na Gradini u Ošanjićima kod Stoca. Dotad su bila poznata samo 4 primjerka njihova novca, smještena u različitim europskim numizmatičkim zbirkama, bez poznatog mjesta nalazišta. Prvi primjerci daorskog novca evidentirani su 1779. u bečkoj carskoj zbirci. U razdoblju između 1967. do 1972. arheolog Zdravko Marić vodio je istraživanja na Gradini u Ošanjićima. Continue reading

Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom

ZLATNICI ROMANA III. ARGIRA U LJUBUŠKOM

1. Bizantski solidi  iz Klobuka, Marović, 2006

1. Bizantski solidi iz Klobuka, Marović 2006.

Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.

Continue reading

Istraživanja u Docima

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Šipkova glavica, Doci, Gornja Vitina, lokalitet prije početka arheoloških istraživanja

Arheološka istraživanja u Docima, Gornja Vitina, Ljubuški

Tijekom studenog 2013. otpočele su pripreme i izvođenje sustavnog terenskog iskopavanja na lokalitetu Šipkova glavica, u zaseoku Doci, koji pripada naselju Gornja Vitina, općina Ljubuški. Lokalitet Šipkova glavica u Docima poznat je u stručnoj literaturi kao potencijalni kasnoantički lokalitet, zahvaljujući iskopavanjima Ćire Truhelke iz 1893. (GZM, Knjiga IV., Sarajevo 1893. str. 676-677). Na pomenutom mjestu pronađena je monumentalna stela M. Antonija Maksima, signifera XI. legije Claudia pia fidelis, potom starokršćanska crkva, koju  je Truhelka interpretirao kao mogući ortatorij (AL BiH Tom III, 25.54, str. 322). Continue reading

Gradinsko naselje Guvnine

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine,  tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m. Continue reading