Novac Daorsa, koji je arheolog Đ.Basler našao 1955. ( Foto. I.Dragicevic, Ljubaznošću Zemaljskog muzeja, Sarajevo)

Tijekom arheoloških istraživanja 1956. Đuro Basler je našao prvi primjerak daorskog novca  na Gradini u Ošanjićima kod Stoca. Dotad su bila poznata samo 4 primjerka njihova novca, smještena u različitim europskim numizmatičkim zbirkama, bez poznatog mjesta nalazišta. Prvi primjerci daorskog novca evidentirani su 1779. u bečkoj carskoj zbirci. U razdoblju između 1967. do 1972. arheolog Zdravko Marić vodio je istraživanja na Gradini u Ošanjićima. Tijekom višegodišnjih kampanja nađen je raznovrsan arheološki i numizmatički materijal, te  dva nova nalaza daorskog novca. Između dva svjetska rata Arheološki muzej u Splitu otkupio je numizmatičku zbirku dr. Karla Stockerta, koja se sastojala uglavnom od novca ilirskih kovnica Skodre i Lissosa, te novca Daorsa i onog dinasta Baleja. Ivan Marović objavljuje 1976. novce zbirke Stockert, među kojima dva daorska novca. Dosad je poznato desetak primjera daorskog novca.

Na aversu daorskog novca  prikazan je portret muškarca bez brade u profilu nadesno, na glavi je prikazan stožast šešir s bradavičastim ispupčenjima (kausia) ispod kojeg se nazire specifična “barbarska” frizura. Realistički prikaz fizionomije portretirane osobe, ukazuje na vladarski portret. Velika sličnost portreta na novcu Daorsa je sa onim na novcima ilirskog kralja Gencija (Genthios 181.-168. pr. Kr.), koji je kovan u kovnicama Lissosa i Skodre. Na reversu Gencijeva novca iz kovnice Skodra nalazio se stilizirani prikaz broda s legendom ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΓΕΝΘΙΟΥ, a na varijanti iz Lissosa ΒΑΣΙΓΕΝ. Na reversu daorskog Daorsa nalaze se stilizirani prikazi trgovačkih i ratnih brodova s legendom Daorson ΔΑΟΡΣΩΝ, što je zapravo genitiv množine imena njihove etničke zajednice. U starijoj literaturi prikaz portreta na aversu daorskog novca interpretirao se kao prikaz Hermesa sa petastosom, što ikonografski ne odgovara prikazanom portretu. Portretu na aversu novca Daorsa nedostaju atributi svojstveni za Hermesa, poput prikaza krila ili kaduceja.

Novci Daorsa najstariji kovani novac na području BiH, kao filatelistički motiv izdanja HP Mostar 2012.

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju smještenom u istočnom dijelu Hercegovine i u području Donje Neretve, Daorsi su značajni trgovački posrednici između tadašnjeg mediteranskog tržišta i zajednica koje su živjele u unutrašnjosti.

Kovanje novca Daorsa datira se odmah nakon pada ilirskog kralja Gencija 168. pr. Kr., od kojeg su se oni odmetnuli i stali kao saveznici na stranu Rimljana. Rimljani su dodijelili Daorsima saveznički status, autonomiju i pravo kovanja novca. Na stupnju dosadašnje istraženosti može se zaključiti kako je monetarna aktivnost Daorsa kratkotrajna i malobrojna, svega četiri primjerka su poznata s mjestom nalazišta (Ošanjići).

Promjer novca Daorsa varira od 17 do 20 mm, dok težina iznosi od 2,5 do 5,5 grama. Svi poznati primjeri daorskog novca  izrađeni su od bronce. Novci Daorsa su najstariji kovani novci na području današnje BiH.