Arthur M. Eckstein, Rome Enters the Greek East

Arthur M. Eckstein, Rome Enters the Greek East: From Anarchy to Hierarchy in the Hellenistic Mediterranean, 230-170 BC., Oxford-Chichester, 2012.  str. 439., ISBN 9781118255360.  $44.95 (pb).

Image

Profesor na Odsjeku za povijest Maryland University u SAD Arthur M. Eckstein specijalist je za helenističko razdoblje i doba rimske Republike, o čemu je objavio četiri knjige i veći broj znanstvenih članaka. Najnovija njegova knjiga Rome enters the Greek East: From Anarchy to Hierarchy in the Hellenistic Mediterranean, 230-170 BC. prikaz je rimske ekspanzije na istočni dio Mediterana – Grčku, Makedoniju i Ilirik. Knjiga je podijeljena u tri dijela, od kojih svaki ima po tri poglavlja. Najopsežniji je drugi dio s događajima od 207-200. pr. Kr., koji sadržava 160 str. Razlog zbog kojega se osvrćemo na ovu knjigu je drugo poglavlje s naslovom: Rome and Illyria, ca. 230-170 BC. Riječ je o dvama rimsko-ilirskim ratovima, prilikama i zbivanjima koje su im prethodile, kao i posljedicama tih ratova. Poznato je da su odnosi između rimske Republike i Istoka u 3. i 2. st. pr. Kr., o kojima najvećma pišu Polibije, Apijan, Tit Livije i Kasije Dion, bili predmetom istraživanja mnogih povjesničara 19. i 20. st.: Gustav Zippel, Maurice Holleaux, Alberto Gitti, Nicholas G. L. Hammond, Pierre Cabanes, Fanula Papazoglu, Gabriele Marasco, John Wilkes, Harry J. Dell, Dankward Vollmer, Marijeta Šašel Kos, Alka Domić Kunić, Danijel Dzino i dr. Eckstein nije zastupnik teze Williama V. Harrisa (The Imperialism of Mid-Republican Rome, Rome, 1984.) da je Rim bio iznimno agresivna imperijalistička država i da nije bilo posebne potrebe za rimskom intervencijom na istoku. On je bliže pretpostavci Mauricea Holleauxa (Rome, la Grèce, et les monarchies hellénistiques au IIIe siècle avant J.-C. (273-205), Paris, 1935. da je Rim imao interesa prema istočnome Jadranu, te da je postupno povećavao svoj angažman prema grčkim polisima i njihovim savezima, Ilirskome kraljevstvu i pojedinim dinastima u njemu (Demetrije Farski). Ipak, za Ecksteina Istok je postao zanimljiv rimskoj Republici ponajprije nakon 205. i politike Filipa V. Makedonskoga, a dotada su interesi i angažman bili ograničeni i minimalni (str. 6). On niječe da je glavni razlog rimske intervencije na istočnoj jonskoj i jadranskoj obali bilo ilirsko gusarstvo i ilirski ekspanzionizam, već da su Rimljani više imali na umu gradove “civilizirane Grčke”, koje su opsjedali “barbarski Iliri”. Kako je u podnaslovu svoje knjige rekao, pisac nastupa s tvrdnjom da su zadnja tri desetljeća 3. st. pr. Kr. bile razdoblje anarhije, stoga je Rim  ratovima, porezima, sustavom zavisnih odnosa i drugih diplomatskih radnji zaveo hijerarhiju. Bez obzira što Apijan piše da su Isejci zatražili pomoć od rimske Republike zbog ilirskih pljački, napada i opsjedanja, kada je stradao rimski pregovarač Lucije Korunkanije, A. Eckstein smatra da je Issa bila minorna za Rimljane (Issa was a low priority for Rome, 36).

Mapa Ilirika

Mapa Ilirika

Iako ne govori o teritoriju Ardijejaca, čiji su vladari Agron i Teuta, ipak je dao u uvodu (str. VIII)  zemljovid s lokalizacijom više ilirskih naroda i plemena na potezu od Neretve do Drima. Ardijejce je smjestio na dva mjesta – u zaleđe Pelješca i Dubrovnika, te na područje između Ulcinja, Skadra i Lješa. Mapa je gotovo identična onoj u članku N.G.L. Hammonda, The Illyris, Rome and Macedon, Journal of Roman Studies 58, London, 1968, 1-21, str. 5. Tamo Hammond čak govori o dvije skupine Ardijejaca: Glavna u dubrovačkoj regiji i manja u neposrednoj okolici Dirahija (Hammond, o.c., 6, b. 20). S Ecksteinovim stajalištima ne slaže se Nikola Čašule,  s Australian Centre for Ancient Numismatic Studies at Macquarie University (‘In Part a Roman Sea’: Rome and the Adriatic in the Third Century BC, in: Imperialism, Cultural Politics, & Polybius, ed. C. Smith & L. M. Yarrow, New York, 2012, 205-229). On tvrdi, na temelju arheološkh ostataka, da je Rim i prije Prvoga rimsko-ilirskoga rata izgradio određene odnose sa stanovnicima i zajednicama otoka i istočnoga Jadrana (s. 207). Od ranoga trećeg stoljeća BC rimski i latinski kolonisti prisutni su na Jadranu. I kao što je to primijetio Peter Derow, od kasnoga trećeg stoljeća BC Jadran je postao dio rimskoga mora (in part of Roman sea, 226). Usto, za razliku od Ecksteina, Čašule piše da je Vis bio u sferi rimskih nteresa i na mreži plovnih putova zbog svojega zemljopisnog položaja.

Uz sve primjedbe može se zaključiti da je knjiga Arthura M. Ecksteina koristan doprinos proučavanju rimske politike u odnosu na istočni Jadran, Grčku i Makedoniju. Možda bi neki Ecksteinovi zaključci bili drukčiji da je koristio djela i radove koji obrađuju sličnu tematiku: Filippo Cassola, Gruppi politici Romani nel III secolo, Trieste, 1962;  Gabriele Marasco, Economia, commerce e politica nel Mediterraneo fra il III e il II secolo a. C., Firenze, 1988; Dankward Vollmer, Symploke: Das Ubergreifen Der Romischen Expansion Auf Den Griechischen Osten, Wiesbaden, 1990; Gino Bandelli, Roma e l’Adriatico fra III e II secolo a. C., in: Strutture portuali e rotte marittime nell’Adriatico di età romana, ed. C. Zaccaria, Trieste, 2001.,  17-41; Marijeta Šašel Kos, Appian and Illyricum, Ljubljana, 2005; Danijel Dzino, Illyricum in Roman Politics, 229 BC-AD 68., Cambridge, 2010.

02.12.2013. Radoslav Dodig

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s