Gradinsko naselje Guvnine

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine,  tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m.

Na samome lokalitetu još uvijek su dobro vidljivi ostaci fortifikacijskog sustava gradinskog naselja. Suhozidni bedemi podizani su od krupnog amorfnog kamenja, kojim su formirana oba njegova lica, dok je sredina ispunjena krupnim i sitnijim kamenom. Najizraženij bedem je na zapadnoj strani gradine, koji gleda prema kanjonu rijeke Neretve. Iako su temeljne zone bedema još uvijek dobro očuvane, mještani su na više mjesta podizali recentnije zidove u suhozidnoj tehnici za potrebe stočarstva i ispaše na samom lokalitetu. Povoljna visinska razlika u odnosu na okolni teren, omogućava dobru vizualnu komunikaciju gradinskog naselja Guvnine sa ostalim arheološkim lokalitetima u neposrednoj blizini, koji se relativno kronološki podudaraju sa mlađim naseljem ( Guvnine faza II) na Guvninama. Istočno od Guvnina nalazi se Šatorova gomila (341 m/nv), veliki tumul promjera 40 m, teško devastiran u vrijeme posljednjeg rata i nedavnom gradnjom telekomunikacijskih odašiljača, potom slijede gradinska naselja Zidak i Jasočka gradina u Crnićima i Aladinsko brdo u Aladinićima. Zapadno od Guvnina, na samom rubu kanjona Nereteve, nalazi se veći kameni tumul poznat pod imenom Zlatna gomila. Južno od Zlatne gomile su gradinska naselja Hasića Glavica u Domanovićima i Gradina u Bivoljem Brdu.

Geodetski plan gradinskog naselja Guvnine

Geodetski plan gradinskog naselja Guvnine

Tijekom 1984. izvršeno je pokusno arheološko sondiranje, kada je otvorena sonda veličine 4 x 3 m na jugozapadnom dijelu glavnog platoa Guvnina. U okviru projekta “Eneolitik i rano brončano doba istočne Hercegovine”, Brunislav Marijanović je tijekom 1988. i 1989. proveo sustavna istraživanja Guvnina. U dvije istraživačke kampanje istraženo je 318 m², odnosno 330 m² sa površinom pokusne sonde iz 1984. Objava rezultata istraživanja uslijedila je nešto kasnije zbog ratnih prilika (B.Marijanović, Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Guvnine (Gagrice), Zadar 2000., str.1-46), gdje je iscrpno opisano nalazište, organizacija prostora, gospodarstvo, kulturna stratigrafija i kulturno kronološki odnosi. Na osnovu rezultata istraživanja lokaliteta izdvojene su dvije faze naselja:

  • starija faza I koja pripada razvijenom eneolitiku
  • mlađa faza II koja pripada srednjem brončanom dobu
Pogled s južnog dijela središnjeg platoa na plodnu okolicu.

Pogled s južnog dijela središnjeg platoa na plodnu okolicu.

Stratigrafska slika istraživanja Guvnina pokazuje kako je starije naselje iz eneolitika  zauzimalo zapadni dio središnjeg platoa, koje je bilo ograničenog vremenskog trajanja, bez primjene fortifikacija u organizaciji prostora naselja. Drugoj fazi naselja srednjeg brončanog doba pripada čitava površina gradinskog naselja Guvnine, čija je populacija odjednom podigla cijelo naselje sa fortifikacijskim sustavom. Tijekom istraživanja pronađen je veći broj keramičkih ulomaka posuda, žrvnjeva, satirača i ulomaka kućnog lijepa, kojeg još uvijek ima po cijeloj površini naselja u vidu površinskih nalaza. Obzirom na plodno područje okolice Guvnina i pokretne nalaze, evidentna  je gospodarska

orijentiranost  mlađeg naselja srednjeg brončanog doba na zemljoradnju. Keramički materijal I. faze odnosno starije faze naselja, pripada tipu posuda manjih dimenzija s loptastim donjim dijelom i cilindričnim vratom. Rijeđi su primjerci poluloptastih zdjela s blago izvijenom obodom. Među keramičkim ulomcima I. faze važno je pomenuti ulomke s prstenasto zadebljanim obodima. Glavne dekorativne tehnike keramike I. faze su: urezivanje,  utiskivanje i žljebljenje. U drugoj  fazi dominiraju lonci, zdjele, zdelice, pehari i šalice, dok prema oblicima  prevladavaju zaobljene forme nad bikoničnima.

Svi nalazi pronađeni na Guvninama deponirani su u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Keramički materijal pronađen na Guvninama, poslužio je B.Čoviću u definiranju faze posuške kulture Gagrice-Hatelji.

 

 

 

 

 

 

Advertisements

2 thoughts on “Gradinsko naselje Guvnine

  1. Hmmm – kad se veli kao ovdje u tekstu da je neki bedem ‘recentni’ — hmmm KAKO I ODAKLE DOKAZI ZA TU TVRDNJU ?? samo po izgledu bedema !? hmm , pa jeli mudrost bila uzimat obične komade kamena s površine i slagati ih rukom u suhozid i prije više tisuća godina, jeli to nešto nedostižno bilo !????? dakle da zaključimo: iako izgledaju gotovo identično kao zidovi naših ‘seljaka’ od prije stotinjak godina, gotovo većina takovih bedema ili zidova koji se nalaze isključivo u okviru gradina pogotovo onih daleko od bilo kakvih kuća na vrhovima brda, ali i u blizini, VRLO VJEROJATNO NIJE UOPĆE RECENTNO VEĆ JE UPRAVO TAKOĐER PRODUKT GRADNJE TADAŠNJIH PRAPOVIJESNIH STANOVNIKA GRADINE I GRADINSKOG PODRUČJA. Ako netko ima dokaze kao npr. ucrtan datum proizvodnje u kamenu suhozida molim lijepo nek ga dostavi, u suprotnom ovo nisu recentni već prapovijesni zidovi. Veliki pozdrav.

    • Pozdrav istraživaču! Hvala na zanimanju za temu. U tekstu je navedena sljedeća tvrdnja: “Iako su temeljne zone bedema još uvijek dobro očuvane, mještani su na više mjesta podizali recentnije zidove u suhozidnoj tehnici za potrebe stočarstva i ispaše na samom lokalitetu.” Niste dobro razumjeli tekst, neupitno je dakle da su koncentrični suhozidni bedemi prapovijesni odnosno bronačnodobni, kako su oni i interpretirani u radu o rezultatima istraživanja ovog gradinskog lokaliteta (literatura navedena u tekstu). Radi se o specifičnom slučaju gdje je gradinski prostor korišten i u novije vrijeme. Naime, cijeli gradinski prostor je u privatnom vlasništvu konkretno 4 vlasnika iz mjesta Lokve, čije su kuće u podnožju brijega ( 250 m zračne udaljenosti od gradinskog lokaliteta), a prostor parcela ograda su dijelili suhozidinama širine do 80 cm. Dio tih novijih suhozidina prelazi i preko bedema gradinskih lokaliteta, jer su se vlasnici dijelom poslužili kamenom bedema gradinskog lokaliteta kako bi ogradili svoje vlasništvo. Podatak je potvrđen dodatno iz razgovora s mjesnim stanovništvom mjesta Lokve. Slične primjere imamo na još nekoliko lokaliteta, a primjer korištenja kamenog nasipa kamenih nadgrobnih tumula za potrebe ograđivanja možete pročitati u prilogu Devastacije lokaliteta 1. dio. Srdačan pozdrav

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s