Velika Gradina

Velika Gradina u Čapljini

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema  Ljubuškom polju.

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema Ljubuškom polju.

U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.

Continue reading

Advertisements

Srednjovjekovni mač iz Čapljine

Za vrijeme niskoga vodostaja Neretve 2007., na području istočno od Mogorjela, mjesni ribiči pronašli su u koritu rijeke mač. Zbog duga ležanja u vodi teško je oštećen, prekriven pješčanim naslagama i korozijom, bez sačuvane jabučice i prelomljene oštrice. Dimenzije: Ukupna duljina 64 cm, držak 9 cm, sječivo 54,5 cm, duljina krsnice 13,8 cm, širina kod drška 5 cm, širina na sredini 4,5 cm. Mač je u posjedu obitelji Pjevac iz Čapljine.

Mač iz Neretve, 2007

Mač iz Neretve, 2007.

Jedan sličan mač, ali daleko bolje očuvan, pronađen je na lokalitetu Velebit blizu Počitelja i nalazi se u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Continue reading

Gradinsko naselje Guvnine

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Prilaz južnom padinom prema gradinskom naselju Guvnine, iznad zaseoka Gagrice

Gradinsko naselje Guvnine (AL BiH Tom III, 25.162, str. 328) nalazi se na vrlo pristupačnoj uzvisini iznad zaseoka Gagrice u naselju Lokve, općina Čapljina. Brdo na kojem je podignuto gradinsko naselje ima oblik zaravanjenog stošca (313 m/nv), gdje se nalazi plato ovalnog oblika, dimenzija 90 x 60 m. Plato je prilično ravan, uokolo kojeg se širilo gradinsko naselje na blage padine uzvisine omeđene sa tri suhozidna eliptična bedema. Gradinsko naselje ima eliptičan oblik prilagođen zahtjevima terena same uzvisine,  tako da ukupna dimenzija naselja iznosi 180 x 125 m. Continue reading

Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Continue reading