Za vrijeme niskoga vodostaja Neretve 2007., na području istočno od Mogorjela, mjesni ribiči pronašli su u koritu rijeke mač. Zbog duga ležanja u vodi teško je oštećen, prekriven pješčanim naslagama i korozijom, bez sačuvane jabučice i prelomljene oštrice. Dimenzije: Ukupna duljina 64 cm, držak 9 cm, sječivo 54,5 cm, duljina krsnice 13,8 cm, širina kod drška 5 cm, širina na sredini 4,5 cm. Mač je u posjedu obitelji Pjevac iz Čapljine.

Mač iz Neretve, 2007.

Jedan sličan mač, ali daleko bolje očuvan, pronađen je na lokalitetu Velebit blizu Počitelja i nalazi se u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Prvi ga je kratko opisao Ć. Truhelka, Osvrt na kulturne sredovječne spomenike Bosne, GZM  26, 1914, 242, T. I, 4, sl. 49. On je pretpostavio da takav tip mača, s nakrsnicom povijenom u obliku potkove, predstavlja “lokalnu bosansku vrst sredovječnih mačeva”, ali i da je isti tip u 15. i 16. st. bio rasprostranjen na području Albanije, te se  zbog toga naziva i “alba­neškim”. U novije doba mač iz Počitelja obradio je Mirsad Sijarić u monografiji Mačevi 10. – 15. stoljeća iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2004, 81-84. Mač je dobro očuvan, ima osmerokutnu jabučicu duljine 3,6 cm, široku 3,8 cm i debelu 1,9 cm, držak dug 8,4 cm i sječivo 85 cm. Ima kanal po sredini sječiva s obje strane. Nakrsnica se kružno povija prema oštrici mača. Mač, koji je dobro očuvan od vrha do oštrice, ukupne duljine 98,5 cm, težak je oko 800 gr. Može se datirati u drugu pol. 15. st. Kako nije dobro balansiran za držanje, realno je pretpostaviti da nije služio puno u borbi, više u paradne svrhe (str. 82-83).

Crteži mača iz Počitelja

U najnovijem radu Albaneški, albansko-dalmatinski, bosanski ili srpski mačevi? – mali prilog rješavanju jedne dileme, Dani Stjepana Gunjače 2, Zbornik radova, Split, 2012, 395-409, Sijarić se ponovo pozabavio tipologijom ovih mačeva. Prema njemu počiteljski mač karakterizira jabučica tipa Z, nakrsnica tipa 13, te 85,4 cm dugo i kod nakrsnice 4,5 cm široko sječivo tipa XXc niske vrijednosti sužavanja, s tri slabo profilirana, relativno plitka kanala formirana u polju koje zauzima nešto manje od 1/3 širine i 28,1% dužine sječiva (str. 405). Dotaknuo se i mača iz Čapljine, za koji ne daje dimenzije jer mu nisu bile poznate. Spominje na temelju fotografije “da bi primjerak vjerojatno odgovarao ostalima iz ove skupine” (str. 405, b. 82). Potpunije ocjene bit će moguće donijeti kada se mač konzervira.

Na temelju iznesenih činjenica možemo si uzeti malo više slobode i pretpostaviti da je mač pripadao ugarskoj posadi kralja Matijaša Korvina, koja je branila Počitelj, prije nego što je 1471. pao u osmanske ruke.

R. Dodig, siječanj 2014.