Rimska vojna oprema

Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu: radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and military equipment in a funerary context: proceedings of the XVIIth Roman Military Equipment Conference = Militaria als Grabbeilage: Akten der 17. Roman Military Equipment Conference / ed. M. Sanader et al.

Zbornik sa znanstvenog skupa održanog 2010. god. u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN: 978-953-175-470-5; Arheološki muzej u Zagrebu, ISBN: 978-953-6789-72-6; 40 članaka na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, ilustracije c/b i u koloru, Zagreb, 2013, 28 cm, 560 str., 250 kn.

Krajem 2013. iz tiska je izišao pozamašan zbornik radova s 17. kongresa ROMEC-a (Roman Military Equipment Conference) s temom “Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu”, koji je održan u Zagrebu 24-27.5.2010. Sudjelovao je velik broj stručnjaka koji su predstavili 43 predavanja i 25 postera širokoga dijapazona tema, vremena i prostora. Počasno prvo mjesto u zborniku pripalo je akademiku Nenadu Cambiju s radom Roman Military Tropaea from Dalmatia, gdje je prikazao rimske trofeje iz provincije Dalmacije. Najvrjedniji spomenik iz te skupine svakako je tzv. Gardunski tropej, sada u Arheološkom muzeju u Splitu, koji je predstavljen na naslovnoj korici zbornika. Vesna Girardi Jurkić (†2012.) opisala je oružje iz kasnoantičkih i barbariziranih grobova iz Istre (193-206), a Tino Leleković bavio se interpretacijom rimskoga bodeža iz Siscije. Radovi Nemanje Mrđić, Angeline Raičković, Soldiers Burials with Weapons at Viminacium Cemetery i Miomira Korać, Snežane Golubović, Knives and Daggers in Graves from Viminacium predstavljaju grobne nalaze iz rimskoga vojnoga tabora u Viminaciju kod Kostolca u Srbiji, kao i rad Ivana Bogdanovića o rimskim kamenim i glinenim projektilima iz amfiteatra u Viminaciju (Roman Stone and Clay Shot from the Viminacium Amphitheatre). Branka Migotti (Can Soldiers on 3rd Century Stelae in Panonnia [treba Pannonia] be recognized only by the Sagum?) bavi se tipologijom saguma na vojnim stelama u Panoniji u 3. st. O predstavama oružja na Sergijevu slavoluku iz Pule piše Kristina Džin (Representations of Weapons on the Arch of the Sergii in Pula), a Zrinka Buljević o staklenim falerama u provinciji Dalmaciji (Glass Phalerae in the Roman Province of Dalmatia). Zanimljivu temu je odabrao Mario Novak – o svađama u krčmama, banditizmu, dvobojima i ranama od oružja u rimskome Zadru (Tawern Brawls, Banditry and Battles – Weapon Injuries in Roman Iader), što je ilustrirano upečatljivim prikazima rana oružjem na lubanji i ekstremitetima.

Nalazi iz Civitas Treverorum

Nekoliko radova posvećeno je arheološkim nalazima i spomenicima iz rimskih vojnih tabora u Tiluriju i Burnumu. Das Projekt Tilurium naslov je članka Mirjane Sanader i Domagoja Tončinića (411-433). U njemu se opisuje istraživanje vojnoga tabora u Tiluriju (1998-2012),legija koje su boravile u njemu, njihovim nadgrobnim spomenicima, kao i taborskom arhitekturom – zidovima, cisternom, vojnim barakama i nalazima mozaika. Sanja Ivčević obrađuje vojnu opremu pronađenu u Tiluriju (Project Tilurium – Roman Military Equipment), od oružja do sitnih uporabnih metalnih predmeta poput pojasnih kopčâ.  O novčanim nalazima u Tiluriju (1997-2006) pišu Tomislav Šeparović i Ana Pavlović (Project Tilurium – Coin Finds). Riječ je o 155 primjeraka novčića, od kojih je identificirano njih 99. Više od polovice primjeraka pripada julijevsko-klaudijevskoj dinastiji. Staklene nalaze s Trilja prikazuje Zrinka Buljević (Project Tilurium – Glass Findings), a keramičke Zrinka Šimić-Kanaet (Project Tilurium – Roman Pottery from Tilurium). Istražiteljski trojac Mirjana Sanader, Marina Miličević Bradač i Dino Demicheli bave se triljskim vojnim natpisima, konkretnije četirima epitafima (Project Tilurium – A “Poet” in the Military Camp at Tilurium). Tako na kraju svojega natpisa Gaj Julije iz Ninice (Cilicija, EDH 034294) kaže: Vale et bene facito vitae dum fatum venit – Zbogom i čini dobro u životu dok ne dođe Sudbina! Zbirku članaka iz tilurijskoga projekta završavaju Domagoj Tončinić i Sanja Ivčević radom o prikazima oružja na stelama iz Tilurija (Das Projekt Tilurium – Waffendarstellungen auf Grabstelen aus Tilurium), 493-516. Uz stele iz Trilja, koje imaju tipičnu vojničku ikonografiju s prikazom oružja ispod zabata, auktori su prikazali nekoliko stela iz Ljubuškoga, koje potječu uglavnom od veterana VII. legije ili augzilijara koji su službovali u vojnome taboru na području Humca. Među njima je stela Verana, Katuronova sina (Veranus Caturonis f.), koji je službovao u Cohors I. Bracaraugustanorum i koja ma složenu i zanimljivu ikonografiju. Spomenik se trenutačno ne nalazi u lapidariju Arheološke zbrke Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški, već više godina u dvorištu klesara Veselka Miličevića u Pregrađu kod Ljubuškoga, koji je spomenik očistio od kamene sige i naslaga. Rezultati istraživanja vojnoga tabora u Burnumu skromniji su od Tilurija, sudeći po dvama radovima Ivane Jadrić-Kučan i Igora Borzića, Staklo puhano u kalup iz Burnuma i Opskrba hranom u rimskom legijskom logoru u Burnumu – analiza amfora.

Zbornik Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu vrlo je temeljito djelo, ponajprije iz rimske vojne povijesti, rimskoga oružja, vojne opreme i vojnih tabora – što i jeste tema ROMEC-a, ali i iz svakodnevna života rimskoga vojnika, njegove vjere, ideja, igara i slično. Zbornik je stručno priređen, gotovo svi radovi su na engleskom i njemačkom, pa pohvalu zaslužuju nakladnici i urednici. Time je ovaj znanstveni skup opravdao svoj 17. susret, a hrvatska arheologija predstavila se u lijepom ruhu europskoj stručnoj javnosti.

R. Dodig, siječanj 2014.

 

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s