H. Potrebica, Kneževi željeznoga doba

Hrvoje Potrebica, Kneževi željeznoga doba, Filozofski fakultet Zagreb, Centar za prapovijesna istraživanja Zagreb, Meridijani Samobor,  Zagreb, 2013, 240 str., 19 x 27 cm, ISBN 9789532391572, color i c/b ilustracije i zemljovidi, 185,00 kn

Kneževi željeznoga doba

Hrvoje Potrebica, profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, auktor je nove knjige “Kneževi željeznog doba”, u kojoj piše o željeznome dobu na području srednje Europe, a dotiče se i novih otkrića na području Kaptola. Podijeljena je na devet poglavlja, iz kojih slijedi literatura, popis ilustracija, izvaci iz recenzija i Summary. Mali je nedostatak što nema kazala imena i pojmova. U predgovoru Potrebica podvlači da piše o razdoblju kada nastaju temelji koncepta europske kulture. Riječ je o nizu studija o antropološkim temama koje su zajedničke različitim kulturama i razdobljima i šire su od arheologije željeznoga doba.

prof. dr. Hrvoje Potrebica

prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica

U prvom poglavlju “Vrijeme promjena” piše o kasnom brončanom dobu koje je prethodilo željeznomu. Brončanodobne promjene zahvatile su ne samo grobni ritual već i grobni inventar. Nema jedinstvena odgovora na pitanje kada prestaje brončano doba a počinje željezno. Željezo je bilo poznato gotovo tisuću godina prije nego što je ušlo u široku uporabu. Zbog lošijih tehnoloških karakteristika uspješne metalurške zajednice bakrenoga i brončanoga doba nisu imale veću motivaciju za uvođenje novoga metala u masovnu proizvodnju. Usto, željezo se nije moglo lijevati nego samo kovati (mačevi i oružje). Ali treba imati na umu da je ono znatno rasprostranjenije od bakra i kositra. Uz ovaj dio priložena je kronološka tablica kako razni autori datiraju željezno doba, s obzirom na određena područja. Zadnja u tome nizu je tablica B. Čovića, koji prema Glasincu određuje početak željeznoga doba u 9. st. pr. Kr. Termin “Halštatska kultura” nastao je krajem 19. st. Njegovim definiranjem nastala je velika zbrka u arheološkim radovima, posebice kada su uvedeni etnički kriteriji. Tako su neki auktori u zapadnom halštatskom krugu prepoznavali Kelte, a u istočnome Ilire. Slijede opisi najpoznatijih nalazišta – Heuneburg, Hochdorf (Baden-Württemberg), Vix-Mont Lassois, Hallstatt (50 km ji. od Salzburga), Frög (Koruška), Novo Mesto, Budinjak, Kaptol  dr. U poglavlju “Trgovina i razmjena – mreže i kontakti” govori se o trgovačkim putovima tijekom ranoga i kasnoga halštata, među kojima su i trgovačke rute preko Balkana. Nalazišta za tu potvrdu su Trebenište, Novi Pazar, Atenica, Glasinac, Mramorac, Donja Dolina i Kaptol.

Područje halštatskoga kulturnog kompleksa

U halštatskom razdoblju ratnička klasa bila je iznimno važna. Oružje je tako postalo standardan repertoar grobnih inventara. Nalazi su koplje, mač, bojna sjekira, kaciga i oklop, te znatno rjeđe luk i strijela. U poglavlju “Gozbovanje” Potrebica se bavi prostorom za gozbu, pokućstvom, posuđem, priborom za pripremu hrane, jelom, pićem, pa čak i glazbom i igrama. Kada su u pitanju spolne uloge, u cjelini gledano halštatskim zajednicama dominiraju muškarci. Ipak, zamjećuje da žene u elitnim skupinama imaju značajniju ulogu. Dosta opsežan, slikovit i zanimljiv je prikaz poglavlja “Halštatska religija – doba mitova i heroja (146-183). Auktor govori o solarnome kultu, animalnoj simbolici u kojoj glavnu ulogu imaju životinje: ptica vodarica, bik, vepar, jelen, ovan, konj i zmija. Poglavlje “Pogrebni ritual – krajolici kontinuiteta i promjene” donosi kompleksnost prostorne organizacije groblja, ali i klase grobova, kao: rodovske ili klanske skupine, kronološke i spolne skupine, te skupine temeljene na drugim kriterijima (presjeci, društvena uloga). Tu su slikom i riječju predočeni nalazi iz kneževskoga tumula na nekropoli Kaptol-Gradci. Zadnje poglavlje nosi naslov “Naselja – sjedišta vladara ili središta zajednica”. U većini slučajeva u halštatskoj zajednici pretpostavljamo postojanje središnjeg naselja, koje je često utvrđeno i nalazi se na dominantnoj točci u krajoliku. Potrebica raščlanjuje i druge dimenzije naselja i njihova ustroja, zaključujući da društva u kojima dominiraju elite imaju znatno uži temelj moći nego više demokratski ustrojena društva (211).

Jednom riječju knjiga H. Potrebice studiozno i pedantno je napisana, živopisna i metaforična stila, pa će kao takva biti zanimljivo štivo ne samo arheolozima već i drugim znatiželjnicima duboke čovjekove prošlosti. Složit ćemo se stoga s recenzenticom Tihomilom Težak-Gregl da je riječ o “djelu  koje je popraćeno bogatim slikovnim ilustracijama i ima obilježje vrsnoga visokoškolskoga udžbenika”.

R. Dodig, siječanj 2014.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s