Velika Gradina

Velika Gradina u Čapljini

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema  Ljubuškom polju.

Pogled na dolinu rijeke Trebižat i Crno brdo prema Ljubuškom polju.

U skupinu većih gradinskih naselja na području općine Čapljina spada Velika Gradina na Gredi. Gradinsko naselje podignuto je na najvišem dijelu brdske zaravni Greda, sjeverozapadno od današnjeg gradskog područja Čapljine. Zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 270 m u odnosu na nizinski dio doline rijeke Trebižata i Neretve, sa položaja Velike Gradine pruža se odličnu vidljivost na okolni prostor.

Prvi put ovaj arheološki lokalitet spomenuo je C. Patsch prilikom terenskih istraživanja okolice Čapljine. Oko 1000 m istočno od Velike Gradine nalazi se arheološki lokalitet Mala Gradina ( Đ.Basler, AL BiH III, 330, br. 25.212), u literaturi poznat po nalazima prapovijesne i antičke građe. Zapadno od Velike Gradine pruža se pogled na dolinu Trebižata i Ljubuško polje, kao i na gradine Osoje, Umac i Prćavci u Zvirovićima (zasad nepoznate u arheološkoj literaturi). Sjeverno od gradinskog naselja pruža se brdski masiv Crnice, a u kraškoj dolini između Zvirovića i Dretelja nalazi se više stotina kamenih tumula različitih dimenzija. Na istoku se pruža pogled prema Dretelju, Počitelju, Domanovićima i Dubravama, a prema jugu na današnje gradsko područje Čapljine, Struge, Goricu i šire područja Hutova. Velika Gradina ima nepravilni poluelipsasti oblik, dimenzija 280 x 90 m.

 

Orto foto lokaliteta Velika Gradina

Orto foto lokaliteta Velika Gradina

 

Na površini su vidljivi ostaci unutrašnjeg i vanjskog bedema, čija širina varira od 2 do 3 m.  Na sjeverozapadnoj strani s koje je najpovoljniji pristup gradini, vidljivi su ostaci trećeg masivnog bedema koji je dodatno osiguravao pristupnu stranu. Južna strana prirodno je zaštićena strmom brdskom liticom. Kulturni sloj je očuvan djelomično u središnjem dijelu prostora, a među površinskim nalazima najbrojniji su ulomci grube keramike i ostaci litičkog oruđa. Na istočnom dijelu gradine nalazi se vojni objekt i repetitor, koji su izgrađeni u vrijeme SFRJ, a u posljednjem ratu na dijelu sjeveroistočnog bedema podignuti su bunkeri, što je dijelom devastiralo gradinski prostor. Lokalitet je evidentiran u Arheološkom leksikonu BiH (Đ.Basler, AL BiH III, 327, br. 25.150) kao gradinsko naselje brončanog i željeznog doba.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s