Stota obljetnica monografije

Stota obljetnica monografije Hercegovina nekad i sad

Herzegowina

Carl Patsch – Die Herzegowina einst und jetzt

Ove se godine navršava sto godina otkako je dr. Carl Patsch objavio monografiju Die Herzegowina einst und jetzt (Hercegovina nekad i sad) u izdanju bečkog Istraživačkog instituta za istok i Orijent. Riječ je o prvoj monografiji posvećenoj Hercegovini, koja predstavlja sintezu dugogodišnjeg Patschova istraživačkog i terenskog rada (1896.–1918.) na hercegovačkom području.

Monografija sadrži 170 stranica teksta na njemačkom jeziku s indeksom mjesta, osoba i pojmova te 83 slikovna priloga. U predgovoru je C. Patsch opisao okolnosti nastanka monografije i istaknuo zahvalnost hercegovačkom stanovništvu na nesebičnoj potpori u rasvjetljavanju prošlosti krševite zemlje na Neretvi. U uvodnom dijelu opisana su geografska i klimatska obilježja hercegovačkog područja, s posebnim osvrtom na prirodne komunikacije i resurse, kao i privredne aktivnosti lokalnog stanovništva. Nadalje, u tekstu su prikazani događaji i podatci iz antičkih vrela, koje je autor povezao s određenim nalazištima i autohtonim zajednicama smještenima u porječju Neretve. Autor se posebno osvrnuo na ključne događaje od prve rimske intervencije protiv Ilirskog Kraljevstva do pacifikacije i romanizacije naših krajeva te na značaj i ulogu Narone tijekom republikanskog i carskog razdoblja. Patsch je dokumentirao brojne epigrafske spomenike, tako da je u monografiji objavio restitucije natpisa s fotografijama i analizom autohtonih nošnji i tradicija. U sklopu toga autor je donio podatke i o antičkim novcima, uvoznoj građevinskoj keramici s pečatima, transportno-skladišnoj keramici i uvoznom posuđu. U završnom dijelu autor je istaknuo dotad najznačajnija nalazišta i nalaze iz željeznog doba, helenizma i rimske uprave.

Zaključno, Patsch je prvi put u obliku monografije predstavio dotad slabo poznatu Hercegovinu europskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Unatoč tome, monografija do danas nije prevedena ni na jedan od bosanskohercegovačkih službenih jezika, pa je gotovo nepoznata među domaćim stručnjacima i čitateljstvom.

Leave a comment