Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini

Premda nemamo izravnih pisanih podataka o vinogradarstvu na području provincije Dalmacije, u čijem se sklopu nalazila i Hercegovina, o njegovu razvoju možemo djelomice saznati na temelju arheoloških ostataka. Među njima zanimljivi su pronalasci tijesaka (preša, turnjača, torkulara) za grožđe. U Hercegovini najpoznatiji je nalaz tijeska u Mogorjelu, koji je opisao i rekonstruirao sedamdesetih godina dr. Ivo Bojanovski. Pripada je starijem tipu tijeska koji je opisao Katon u 2. st. pr. Kr. Radili su na principu poluge pokretane mehaničkim putem. Na kamenim stožerima, zvanim stipites, uglavljivalo se vitlo (sucula), a iznad njega duga drvena greda (prelum), na čijem je kraju bio učvršćen ovalni drveni klip (orbis olearius). Klip je okretanjem vitla pritiskao grožđe u pletenom košu, koji je bio postavljen na kružnu kamenu ploču (area), sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda). Prikupljeni mošt grabio bi se i ulijevao u pitose, amfore i mlade kozje mješine i otpremao u posebne prostorije za vrenje (fermentaciju).

01. Torkular iz Mogorjela (Bojanovski)

Rimski torkular u Mogorjelu (prema I. Bojanovskom)

 

Continue reading

Advertisements

Devastacije lokaliteta I. dio

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Primjer devastacije nadgrobnog kamenog tumula

Devastacije arheoloških lokaliteta

Tijekom posljednjeg ratnog razdoblja u Bosni i Hercegovini, došlo je do brojnih devastacija arheoloških nalazišta, kao i do razaranja pojedinih cjelina bosanskohercegovačkog graditeljskog nasljeđa. Devastacije arheoloških nalazišta nastavljaju se sve do danas. U ovom prilogu predstaviti ćemo nekoliko primjera devastacija prethistorijskih arheoloških nalazišta na hercegovačkom području. Najugroženiju kategoriju spomenika čine prethistorijska nalazišta poput nadgrobnih tumula (gomila) i gradinskih naselja, potom slijede srednjovjekovna groblja i antički lokaliteti. Kameni nadgrobni tumuli odnosno kamene gomile čine najbrojniju skupinu ugroženih arheoloških lokaliteta. Continue reading

Novac Apolonije i Dirahija u Hercegovini

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Drahma Apolonije avers ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ, revers ΑΡΙΣΤΗΝΟΣ / ΑΠΟΛ, 18 mm, 3.2 gr, nalazište Ljubuški, smještaj Franjevački muzej Humac

Tijekom V. i IV. st. pr. Kr. zajednice hercegovačkog područja intezivno uspostavljaju veze sa sredozemnim kulturnim krugom, zbog čega dolazi do postupnog napuštanja sadržaja prapovijesnog stvaralaštva. U istočnoj Hercegovini nastaje naselje s helenističkim obilježjima koje je bilo središte Daorsa, dok područje zapadne Hercegovine uz snažne sredozemne utjecaje ostaje orijentirano sadržajima delmatske kulture željeznog doba. Autohtoni element polako se otapao pod snažnim helenističkim utjecajima koji su dopirali iz donjeg poriječja Neretve, te iz grčkih naseobina na istočnoj jadranskoj obali. U vrijeme osnivanja grčkih kolonija na Jadranu, Iliri nisu poznavali novac kao platežno sredstvo. Iliri na južnom Jadranu bili su u intezivnom kontaktu s makedonskim, grčkim i italskim područjem, pa su otpočeli s kovanjem novca po grčkom  uzoru krajem IV. st. pr. Kr. Apolonija i Dirahij osnovani su u arhajskom razdoblju kao naseobine Korinta i Korkyre (Krf) na istočnojadranskoj obali, sjeverno od Epira. Apolonija (Apollonia) je osnovana 588. pr. Kr, a  Dirahij (Dyrrhachion, Epidamnos) 627. pr. Kr. Continue reading

Dobrodošli na prvi hercegovački arheološki portal!

Welcome

Arheohercegovina.com prvi je arheološki portal u Bosni i Hercegovini (osnovan 2011 ). Svrha ovog portala je prezentacija arheologije, arheoloških sadržaja i kulturne baštine, stručnom i širem krugu javnosti. Pored znanstvene popularizacije arheoloških sadržaja i informacija, važan cilj ovog portala je skrenuti pozornost na aktivnosti očuvanja i zaštite kulturnog nasljeđa u lokalnom okruženju. Continue reading