Na lokalitetu Dilić u Bijači, na privatnome posjedu obitelji Galić (95 m nv., N 43°07.449, E 17°35.377), neposredno uz cestu R 423 Teskera-Bijača-Vid, nalazi se grobište s 34 srednjovjekovna biliga. Nekoć ih je bilo više, dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., trenutačno je vidljivo 11 ulomaka u suhozidu pored ceste, a jedan je bilig prenesen u Arheološku zbirku Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški. Po oblicima najviše je škrinja, njih devetnaest, četrnaest ploča i jedan sljemenjak. Ukrašeno je 17 biliga. Lokalitet s bilizima u Bijači proglašen je 2010. nacionalnim spomenikom kulture i nalazi se na kandidacijskoj listi za nominaciju zaštićene svjetske baštine koju vodi UNESCO.

Grobište je dugi niz godina bilo zapušteno, u potpunosti obraslo drvećem, grmljem i korovom. Veći broj spomenika bio je utonuo u zemlju, nekoliko ih je oštećeno zubom vremena, uz velike naslage algi, lišajeva i sive i crne skrame po površini. Prvi radovi na grobištu izvedeni su pod patronatom Ogranka Matice hrvatske Ljubuški u veljači 2010. Tada je izvršeno kompletno čišćenje nekropole,  lokalitet je obilježen i osiguran je nužan prilaz uz cestu. Tiskan je i prigodan vodič u dvojezičnoj verziji, s opisom spomenika, planom i fotografijama (auktor R. Dodig).

Konzervatorski radovi u Bijači

Drugi dio radova – čišćenje, uređenje, restauracija i konzervacija – na grobištu u Bijači izvela je tvrtka NEIR d.o.o. Split u travnju i svibnju 2013. u sklopu projekta prekogranične suradnje HERCUL: Valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu. Radovi su izvedeni pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Sarajevo i arheologa mr. sc. Radoslava Dodiga i mag. arch. Maje Soldo. Prvo su izvršena dijagnostička ispitivanja površine biliga, zatim se provelo skidanje biološkoga sadržaja otopinom amonijeve soli (fungicid i bakericid) i ispiranje površine spomenika pod povišenim tlakom. Kompaktne nečistoće uklonjene su mikropjeskarenjem. Pukotine na bilizima injektirane su tekućom dvokomponentnom smolom, a lijepljenje oštećenih i odvojenih dijelova izvršeno je također dvokomponentnim ljepilom. Pukotine i oštećeni dijelovi popunjeni su smjesom umjetnoga kamena. Da bi se spriječilo zadržavanje vode na površini spomenika nanesena je hidrofobna zaštita. Na kraju je izvršeno niveliranje utonulih biliga i postavljanje tampona od usitnjena kamena oko njih.

Grobište nakon radova

Bez obzira što je urađen vrlo koristan posao oko zaštite i konzervacije grobišta biliga u Bijači, treba još dosta radova da bi ovaj spomenik kulture mogao u potpunosti postati turističko i edukacijsko odredište. To su u prvom redu arheološka istraživanja, saniranje kamenoga zida uz nekropolu i vađenje biliga i oštećenih ulomaka iz njega, te izrada parkinga i pristupne staze do spomenika. Usto, bilo bi dobro napraviti kamenu repliku biliga koji je prenesen u Zbirku Humac i postaviti je na svoje mjesto.

Crtež biliga br. 6. iz Bijače.

       R. Dodig, prosinac  2013.