Srednjovjekovno groblje Boljuni
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac
Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading
Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a
Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.
Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading
FIGURA S PODIGNUTOM RUKOM
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici – hercegovački bilizi – pod svojim kamenim velom kriju teško dokučive tajne. Među njima najimpresivnije su predstave s ljudskim figurama, njih blizu dvjesta primjeraka. Većinom su muškarci u stojećem stavu, s oružjem ili bez njega, ali s različitim položajem ruku. Pitanje je: Što predstavljaju figure s podignutom rukom? Nema ih mnogo, kojih trinaest na broj, od čega je najviše stolačkih. A kad smo kod stolačkih biliga, vodeća skupina s pet spomenika na lokalitetu Radimlja, njezin zaštitan znak, ima uklesane muške figure s uzdignutom desnicom. Istraživač Radimlje Alojz Benac smatrao je da su muške figure sa stolačkih biliga pripadnici plemićkih obitelji koji su tu pokopani. Za plastične kolute, koji se nalaze iznad desne ruke, navodi da označavaju vojvodski rang pokojnika, kao što luk i strijela govore o vojničkoj funkciji. Svi likovi s uzdignutom rukom na Radimlji prikazani su u plitkom reljefu, obučeni u isti tip odjeće. Gornji dio ima oblik košulje, stegnute u pojasu, koja seže iznad koljena. Na nogama su uske i dugačke hlače, obuća se ne može razaznati, na prsima su urezane vodoravne crte, a ispod pojasa okomite.
Nas srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima bilizima (stećcima) postoji čitav niz predstava koje možemo svrstati u “životinjski svijet”. Dosta je zaviriti u knjigu Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965. i vidjeti crteže s prikazima ptica, jelena, konja, pasa, zmija i “fantastičnih” životinja. A ima li čovječje ribice (Proteus anguinus L.) na bilizima, pitanje je sad?
Dr. Jasminko Mulaomerović tvrdi da ima, i to na biligu iz Boljuna kod Stoca. U članku Proteus(i) na stećcima, u: Čovjek i krš, Sarajevo, 2013, 205-209. opisao je primjer biliga s natpisom Bogavca i Taraha Boljunovića, gdje je na bočnoj strani u središnjem dijelu isklesana čovječja ribica. Continue reading
Arheološko iskapanje na lokalitetu Varda u Knešpolju, Široki Brijeg
Počelo je arheološko iskapanje na lokalitetu Varda, u selu Knešpolju, Široki Brijeg, neposredno uz magistralnu cestu Mostar – Široki Brijeg, pod vodstvom mag. arh. Maje Soldo. U “Arheološkom leksikonu BiH 3” u Vardi su registrirana tri lokaliteta: Prapovijesni tumuli (24.374), ostaci rimske nekropole (24.375) i srednjovjekovna nekropola (24.376). Sama nekropola bila je obrasla grmljem i korovom, tako da veći broj stećaka nije bio vidljiv. Continue reading
Srednjovjekovni nadgrobni spomenik ukrašen bordurom s geometrijskim elementima.
Na lokalitetu Lučine u Miletini, uz regionalnu cestu R 425 a Međugorje – Zvirovići, nalazi se srednjovjekovna nekropola s 27 biliga (stećaka). Nekropola se rasprostire na više privatnih parcela u posjedu obitelji Ilić, Dragićević i Dugandžić. Continue reading
Na lokalitetu Dilić u Bijači, na privatnome posjedu obitelji Galić (95 m nv., N 43°07.449, E 17°35.377), neposredno uz cestu R 423 Teskera-Bijača-Vid, nalazi se grobište s 34 srednjovjekovna biliga. Nekoć ih je bilo više, dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., trenutačno je vidljivo 11 ulomaka u suhozidu pored ceste, a jedan je bilig prenesen u Arheološku zbirku Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški. Po oblicima najviše je škrinja, njih devetnaest, četrnaest ploča i jedan sljemenjak. Ukrašeno je 17 biliga. Lokalitet s bilizima u Bijači proglašen je 2010. nacionalnim spomenikom kulture i nalazi se na kandidacijskoj listi za nominaciju zaštićene svjetske baštine koju vodi UNESCO.
Grobište je dugi niz godina bilo zapušteno, u potpunosti obraslo drvećem, grmljem i korovom. Continue reading
Hercegovački arheološki portal 