Gradinsko nalazište Berišica, Služanj, Čitluk

Na području današnjeg naselja Služanj u općini Čitluk nalazi se prapovijesna gradina na brdu Berišica. Gradinsko nalazište na brdu Berišica dominira okolnim prostorom zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 50 do 60 metara. Odličan pregled okolnog terena, relativno zaravnjeno brdsko tjeme te strme kraške padine brda Berišice predstavljali su ključne čimbenike pri odabiru ovog lokaliteta za podizanje gradinskog naselja tijekom ranoga brončanog doba. U neposrednoj blizini brda Berišice nalazi se veći broj prapovijesnih arheoloških lokaliteta, među kojima se ističu broćanska gradinska naselja i brojni kameni tumuli (gomile).
Gradinu Berišica odlikuje izvrsna vizualna komunikacija s ostalim gradinskim nalazištima u okruženju, koja pokazuju kulturnu i relativnokronološku podudarnost. Najbliža gradinska nalazišta nalaze se na lokalitetima Greda, D. M. Ograđenik, Blatnica, Cerno i Miletina.

U početnoj fazi terenskih istraživanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, istraživač Václav Radimský 1895. godine objavio je prve podatke o gradinskom nalazištu u Služnju. Osim osnovnog opisa lokaliteta, Radimský je objavio i tlocrt gradinskog naselja s dimenzijama tumula integriranog u sjeveroistočni dio obrambenog zida, okrenutog prema polju. Plato brda Berišica zatvara masivni obrambeni suhozid, zbog čega gradinski lokalitet ima nepravilan kružni oblik, promjera približno 70 m i površine oko 3800 m². Gradinski prostor nalazi se na nadmorskoj visini između 250 i 260 m. Širina suhozidnog bedema varira od 2,5 do 5 m, dok maksimalna očuvana visina izvornoga bedema doseže oko 1 m. U temeljnu zonu obrambenog bedema ugrađeno je krupno amorfno kamenje s obje strane konstrukcije, a veći kraški izdanci na brdskoj zaravni Berišice često su integrirani u strukturu suhozidnog bedema. Na izvornome bedemu u novije je vrijeme podignut dodatni suhozid radi ograđivanja parcela za potrebe stočarstva i zemljoradnje. Posebnu važnost za obrambeni sustav gradine ima eliptični tumul (gomila) dimenzija 42 × 22 m, podignut na dijelu padine brda okrenute prema polju. Masivnost suhozidnih bedema upućuje na fortifikacijski karakter naselja. Kulturni sloj djelomično je sačuvan u južnom dijelu gradinskog nalazišta. Na cijelom lokalitetu evidentiran je znatan broj površinskih nalaza, uključujući keramičke ulomke, kućni lijep i oruđe izrađeno od granita. Ulaz u gradinsko nalazište nalazio se s južne strane. Podgrađe se prostiralo na manjim platoima zapadno i južno od bedema gradinskog naselja.

U Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine arheolog Đuro Basler evidentirao je gradinsko nalazište na Berišici kao nalazište brončanoga i željeznoga doba (AL BiH III, Sarajevo, 1988., 24.166). Gradinsko nalaziše Berišica spominje i Marijan Sivrić u radu o prapovijesnim kulturama na prostoru Brotnja (Sivrić, 2008., 50–52), pri čemu navodi i nalaz fragmenta keramičke posude s drškom pronađenog na navedenom lokalitetu.

Početkom 2013. godine lokalitet je djelomično devastiran uporabom teške mehanizacije tijekom izgradnje telekomunikacijskog odašiljača. Zapadni i južni prostor izvan gradinskog bedema u potpunosti je sravnjen, dok je na južnom dijelu gradinskog naselja oštećen dio gradinskog bedema. Stanje lokaliteta nakon devastacije dokumentirano je u fotogaleriji priloženoj ovom radu.

Izgradnja odašiljača izazvala je negodovanje mještana i predstavnika Mjesne zajednice Služanj, koji su uspjeli obustaviti radove. O navedenom događaju izvještavali su i lokalni mediji, upozoravajući na ugroženost „ilirske“ gradine na Berišici. Međutim, takva terminološka odrednica nije prikladna za ovaj lokalitet s obzirom na njegovu znatno raniju kronološku pripadnost.

Autor ovog rada na lokalitetu Berišica evidentirao je fragmente keramičkih posuda čiji su oblici i ukrasi karakteristični za ranu fazu Posuška kultura. Navedeni nalazi upućuju na zaključak da je gradinsko naselje na Berišici nastalo u ranom brončanom dobu, tijekom faza Br A1 i Br A2, koje u apsolutnoj kronologiji odgovaraju razdoblju od približno 2300. do 1700. godine pr. Kr. Na temelju toga može se pretpostaviti da je gradinsko nalazište nastalo prije približno 4000 godina. Bez sustavnih arheoloških istraživanja nije moguće pouzdano utvrditi stratigrafiju lokaliteta, unutarnju organizaciju naselja niti precizne kulturne i kronološke odnose. Stoga je nužno osigurati odgovarajuću zaštitu lokaliteta Berišica kako bi se spriječila njegova daljnja degradacija. Zaštita i očuvanje lokaliteta Berišica od iznimne su važnosti jer se na njemu nalaze najstariji dosad poznati tragovi ljudske prisutnosti na području Služnja, a vjerojatno i šireg prostora Brotnja.