Gradinsko naselje u Služnju

Gradinsko naselje Berišica, Služanj, Čitluk

Gradinsko naselje Berišica, Služanj, Čitluk

Na području današnjeg naselja Služanj u općini Čitluk, nalazi se prethistorijska gradina na brdu Berišica. Gradinsko nalazište na brdu Berišica dominira nad okolnim prostorom, zahvaljujući relativnoj visinskoj razlici od 50 do 60 metara. Odličan vizualni pregled okolnog terena, relativno ravno brdsko tjeme i strme kraške padine brda Berišice, bili su ključni elementi pri odabiru ovog lokaliteta za podizanje gradinskog naselja tijekom ranog brončanog doba. U neposrednoj blizini brda Berišice, nalaze se brojni prethistorijski arheološki lokaliteti, među kojima je važno spomenuti broćanska gradinska naselja i brojne kamene tumule (gomile). Gradinu Berišica odlikuje odlična vizualna komunikacija s ostalim gradinskim nalazištima u okruženju, koji se kulturno i relativno kronološki međusobno podudaraju. Najbliža gradinska nalazišta nalaze se na Gredi, D.M.Ograđeniku, Blatnici, Cernu i u Miletini.

U početnoj fazi terenskog istraživanja Zemaljskog muzeja iz Sarajeva, istraživač V. Radimsky objavljuje 1895. godine prve podatke o gradinskom nalazištu u Služnju. Radimsky pored osnovnog opisa lokaliteta, objavljuje tlocrt gradinskog naselja s dimenzijama tumula koji se nalazi integriran u sjeveroistočnom dijelu obrambenog zida, okrenutog prema polju. Plato brda Berišica zatvara masivni obrambeni suhozid,  tako da gradinsko naselje ima nepravilni okrugli oblik, promjera oko 70 m, površine oko 3800 m². Gradinski prostor nalazi se na visini od 250 do 260 m/nv. Širina  suhozidnog bedema varira od  2,5 do 5 m, a maksimalna očuvana visina izvornog bedema iznosi do 1 m. U temeljnoj zoni obrambenog bedema uzidano je krupno amorfno kamenje u oba lica , a često su veći kraški izdanci na brdskoj zaravni Berišice integrirani u suhozidni bedem. Na izvornom  bedemu, podignut je suhozid u novije vrijeme u svrhu ograđivanja parcela za potrebe stočarstva i zemljoradnje. Poseban značaj za obrambeni sustav gradine ima eliptični tumul (gomila) dimenzija 42 x 22 m, koji je podignut na dijelu padine brda prema polju. Masivnost suhozidnih bedema ukazuje na fortifikacijski karakter naselja. Kulturni sloj je djelomično sačuvan u južnom dijelu gradinskog nalazišta. Na cijelom lokalitetu evidentan je priličan broj površinskih nalaza poput keramike, kućnog lijepa i oruđa od granita. Ulaz u gradinsko naselje nalazio se sa južne strane. Podgrađe se nalazilo na manjim platoima zapadno i južno izvan bedema gradinskog naselja. U Arheološkom leksikonu BiH, arheolog Đuro Basler evidentirao je gradinsko naselje na Berišici kao nalazište brončanog i željeznog doba (AL BiH III, Sarajevo 1988., 24.166). Gradinsko naselje Berišica spominje  i povjesničar dr. Marijan Sivrić u svom radu o prapovijesnim kulturama na prostoru Brotnja (M.Sivrić, 2008., 50-52), kao i fragment keramičke posude s drškom nađenom na pomenutom lokalitetu.

Početkom 2013. lokalitet je dijelom devastiran teškom mehanizacijom, radi izgradnje telekomunikacijskog odašiljača. Zapadno i južno područje izvan gradinskog bedema u potpunosti je sravnjeno, a na južnom dijelu gradinskog naselja devastiran je gradinski bedem. U foto galeriji ovog priloga dokumentirana je situacija devastacije nalazišta. Izgradnja odašiljača naišla je na revolt mještana i MZ Služanj, koji su obustavili radove. Lokalni portali su izvještavali o revoltu mještana i ugroženosti “ilirske” gradine na Berišici, što nije prikladan termin za ovaj lokalitet. Autor ovog priloga pronašao je na Berišici fragmente keramičkih posuda svojstvenih oblicima i ukrasima ranom stupnju Posuške kulture, što ukazuje kako je Berišica gradinsko naselje nastalo u ranoj fazi brončanog doba i to tijekom ranih faza Br A1 i A2, što apsolutno kronološki odgovara vremenu od 2300. do 1700. pr. Kr. Iz apsolutnog vremenskog okvira, može se pretpostaviti kako je gradinsko nalazište nastalo negdje prije 4000 godina. Bez arheoloških istraživanja nemoguće je odrediti stratigrafiju lokaliteta, organizaciju naselja, te precizne kulturne i kronološke odnose, stoga je potrebno lokalitet Berišicu pod svaku cijenu zaštiti od daljnjih devastacija. Zaštita i očuvanje lokaliteta Berišica je iznimno bitna, jer su upravo ondje nalaze najstariji ostaci ljudskog boravka u Služnju, a time i u samom Brotnju.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s