Otrić-Seoci, naselje i središte općine Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, našlo se prije izvjesna vremena u središtu medijske pozornosti. Riječ je o fenomenu kamenih kugla, koje su pronađene prigodom gradnje autoceste A1 na dionici Dusina – Mali Prolog. Prije tridesetak godina na padinama brda Šubira (510m) nekoliko kugla pronašla je mještanka Mladenka Zlojić, ali to je prošlo nezapaženo. Kada su 2010. radnici minirali tunel na izlazu, južno od hercegovačkoga sela Crveni Grm, kamene kugle pojavile su se u većem broju. Među prvima opisao ih je Jure Divić, novinar iz Vrgorca, koji je slučaj nazvao “Vrgoračke kamene kugle”. Nakon medijske prašine i potrage za kamenim loptama Ministarstvo kulture RH proglasilo je kugle zaštićenom prirodnom vrijednošću na temelju Zakona o zaštiti prirode. Općina Pojezerje, na čelu s načelnikom Borom Dominikovićem, izložila ih je u novouređenu Domu kulture o Otrić-Seocima.

Da bi podigao turistički imidž mjesta načelnik je u goste pozvao Semira Osmanagića, “istraživača drevnih civilizacija”, kako se voli predstavljati, poznatijega kao tvorca brdske teorije o bosanskim piramidama u okolici Visokoga. Kao stari meštar za public relations i izvanzemaljske maštarije S. Osmanagić, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu s temom “Civilizacija Maya”, inače bez formalne izobrazbe na polju arheologije ili povijesti, održao je press konferenciju za medije, gdje se našlo nekoliko radijskih izvjestitelja, novinara i fotografa.

Pompozno je izjavio  da su inteligentne ruke napravile kamene kugle u Otrić-Seocima jer “kugle izravno utječu na povećanje aure i neutraliziraju negativnu energiju”. Nije se složio s tvrdnjama hrvatskih geologa već je preporučio mjerodavnima da kugle prouče u institutima za materijale i da se u obzir uzme kontekst fenomena kamenih kugli širom svijeta. “Radi se o umjetnim pojavama, čiji je postanak nemoguće svrstati u područje gornje krede. Ove kugle sastavljene su od silikatno karbonatnog materija, a pretpostavlja se da su prije više milijuna godina napravljene lijevanjem kamena uz dodavanje aditiva, što se potvrdilo prilikom kemijske analize sastava kugla”, izjavio je Osmanagić.

   Kugle iz Aljaske

Ipak, njegove energetske teze nemaju veze s geološkom stvarnošću. Kamene kugle su nakupine minerala, odnosno silikatno–karbonatne sferoidne nodularne konkrecije, promjera od 2 do 30 cm, s laminiranom unutarnjom građom. Češće su koncentrična oblika, ali ne sasvim pravilne. Najčešće su one koje nalikuju malo većim bućama težine do pet kilograma. Nađene su na teritoriju više država, i to u stijenama različite starosti – u Bosni i Hercegovini, Egiptu, Aljaskoj i drugdje. Geološka starost predmetnih kugla je gornja kreda, što znači da su zacijelo starije od 65 milijuna godina. Okoliš postanka je hemipelagički u Tethys oceanu, a podrijetlo kremenog materijala organsko-  vjerojatno iz planktona ili spikula kremenih spužva. “Iznimno pravilan sferičan oblik kamenih kugla istodobno je rijedak primjer matematičkih zakonitosti rasta i samoorganizacije materije u prirodi, gdje je moguće jasno vidjeti i protumačiti principe postanka geoloških oblika”, zaključili su stručnjaci na kongresu geologa u Šibeniku. Uz sve poštovanje prema geologiji i naporima Otrićana i Seočana da očuvaju prirodne rijetkosti i privuku turiste, arheologija je baš na području Otrić-Seoca i Maloga Prologa gurnuta u stranu. Ako se pogleda krajolik gdje su pronađene kamene kugle, susrećemo u krugu nekoliko kilometara pet gradina (Gračina, Šubir, Ljiljan, Radalj i Obzidine), te oko stotinu kamenih grobnih gomila rasutih po padinama okolnih brda, vjerojatno iz brončanoga i željeznoga doba. Nažalost, mnoge su devastirane, a istraživanja uz autocestu samo su djelić mozaika nepoznate prošlosti koji još nije posložen.                                           R. Dodig

                                     Arheološki kontekst nalaza kamenih kugla