Ravlića pećina

Ravlića pećina, Tihaljina. Grude

Ravlića pećina nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć (danas u uporabi naziv Peć Mlini) u Drinovcima, općina Grude. Povoljni uvjeti za stanovanje, prirodni potencijali za lov i ribolov, pitka voda i komunikacijske mogućnosti omogućavale su stanovnicima prapovijesnih zajednica dugotrajan boravak u pećini. Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, širok je oko 40 m i visok oko 5 m, tako da tijekom dana u unutrašnjost prostora prodire dovoljno sunčeve svjetlosti. Prednji dio pećine je izložen sunčevoj svijetlosti i toplini, tako da je taj suhi dio pećinskog prosotra povoljan za dugotrajniji boravak ljudi. Pećina je bila naseljena od ranog neolitika sve do srednjeg brončanog doba.

Unutrašnjost Ravlića pećine

Nakon pokusnog iskopavanja provedenog 1977. godine, uslijedilo je sustavno iskopavanje od 1978. do 1980., tijekom kojeg je istražena površina od 192 m2
Rezultati istraživanja objavljeni su u Glasniku Zemaljskog muzeja B.Marijanović, Ravlića pećina (Peć Mlini), GZM BIH, N.s. 35/36, Sarajevo, 1981., str. 1-97. U sklopu terenske nastave Odsjeka za arheologiju, Filozofskoga fakulteta u Mostaru, obnovljena su arheološka iskopavanja u razdoblju od 2008. do 2010., tijekom kojih je istražena manja galerija u istočnom dijelu pećine. Nakon obnovljenih iskopavanja, prof. B. Marijanović objavio je monografiju Ravlića pećina prapovijesno naselje, Mostar, 2012., gdje je prezentirana povijest istraživanja lokaliteta, metodološki pristup, stratigrafska slika, organizacija prostora i arheološka građa prema fazama zastupljenima u depozitu.

Otvor Ravlića pećine

Ravlića pećina je važno nalazište za poznavanje prapovijesti hercegovačkog područja i jadranskog zaleđa od ranog neolitika sve do kraja ranog brončanog doba. U monografiji Ravlića pećina prapovijesno naselje po prvi put su objavljeni 14C datumi na hercegovačkom nalazištu zapadno od Neretve.

FAZA I rani neolitik
Radiokarbonski datum uzorka iz I.faze oko 5600. pr. Kr.
Nalazi: oruđe od cijepanoga kamena, kosti i rožine, keramički nalazi ukrašeni tehnikom utiskivanja, urezivanja, žigosanja i ubadanja
FAZA II kasni neolitik i rani eneolitik
Radiokarbonski datum uzorka iz II A faze oko 5220. pr.Kr rana hvarska kultura
Radiokarbonski datum uzorka iz II B faze oko 4990. pr.Kr – 4530. pr. Kr. sredina klasične hvarske kulture, kraj faze oko 4360. pr.Kr. kraj klasične hvarske kulture
Radiokarbonski datum uzorka iz II C faze oko 3980. pr.Kr. rani eneolitik
Nalazi: oruđe od cijepanoga i glačanoga kamena, oruđe od kosti i rožine, nakit, keramički nalazi, antropomorfna plastika, palete, pintadera
FAZA III A razvijeni eneolitik i III B rano brončano doba (stariji stupanj)
Nalazi: oruđe od cijepanoga i glačanoga kamena, oruđe od kosti i rožine, keramički nalazi svojstveni II. stupnju cetinske kulture
FAZA IV Rano brončano doba (mlađa faza)
Keramički nalazi svojstveni II. stupnju cetinske kulture i posuškoj kulturi Nečajno i Sovići faze

Arehološka građa nađena u prvoj istraživačkoj kampanji deponirana je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a građa iz kampanje 2008.-2010. čuva se u Arheološkoj zbirci Sv. Stjepana u Gorici kod Gruda.