Rimska kaciga iz Ljubuškoga

U Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac, Ljubuški, izložena je jedna rimska vojna kaciga, koja je gotovo nepoznata stručnoj javnosti. Nalazište joj nije točno utvrđeno, ako nije riječ o Radišićima, gdje je od ranije poznat grobni nalaz ilirske kacige (tip III-A2-a, 5-4. st. pr. Kr.). Izrađena je od bakrene slitine, ima duboku kalotu s blago izraženim obodom, uskim vratobranom i koničnim umetkom za perjanicu na vrhu. Na jednoj strani sačuvan je šarnir od savijenoga brončanog lima, pričvršćen jednom zakovicom, koji je nosio štitnik za obraz. Na drugoj strani sačuvala se samo perforacija za zakovicu. Vratobran je uzak i blago nakošen, s jednom rupicom na sredini. Umetak za perjanicu ima koničan oblik s ravnim vrhom. Izrađen je iz jednog dijela s kalotom kacige. Dimenzije: Promjer kalote 20,2 cm, visina s perjanicom 19,3 cm, širina vratobrana 4,4 cm.

Rimska vojna kaciga, foto I. Dragičević                           Rimska kaciga iz humačke zbirke, foto I. Dragičević

Slični tipovi kaciga poznati su iz Engleske, Njemačke i Italije, prozvani obično po nalazištu. Henry Russell Robinson (Armour of imperial Rome, London, 1975., 18-19) nazvao je taj model “Montefortino”, tip C. Englezi ga zovu još “Jockey cap” ili “Knob helmet”, a Nijemci “Helm mit Scheitelknauf”. Continue reading

Advertisements

Kongres Humac 2014.

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Raspored aktivnosti i predavanja na skupu posvećenom kulturno povijesnoj baštini općine Ljubuški

Najavljujemo znanstveni skup u spomen 130 godina Muzeja na Humcu, koji organiziraju Općina Ljubuški i Franjevački samostan sv. Ante pod nazivom “Kulturno-povijesna baština općine Ljubuški”. Continue reading

Natpis Kvinta Pisentija Severina, CIL III, 8485

U Arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana Humac-Ljubuški nalazi se spomenik Kvinta Pisentija Severina, centuriona XI. legije. Natpis je objavljen u svim izdanjima Corpus inscriptionum Latinarum (CIL III, 1789 = CIL III, 6363 = CIL III, 8485), u L’Année épigraphique (AE 1999, 1221), te u digitalnim bazama podataka Epigraphik-Datenbank Clauss/Slaby (EDCS 26600661) i Epigraphic Database Heidelberg (EDH 50265). Ipak, postoje dvojbe oko čitanja i datiranja natpisa, koji je zadobio i naknadne klesarske intervencije, pa je potrebno iznijeti najnovije rezultate istraživanja.

Quintus Pisenius, tekst

Čitanje gentilicija PISENIIUS zadaje poteškoće. Heidelberška baza podataka ima Pliseni{i}us, a baza Clauss/Slaby  Piseni{i}us. A. Škegro (Inscriptiones Latinae et Graecae Bosniae et Hercegovinae, Opuscula Archaeologica 21, 1997, 86)  opredjeljuje se za Pliseni{i}us, s restitucijom u drugom retku  [ex] leg(ione) XI Cl(audiae) [p(ie] f(idelis)]. Continue reading

Rimski kompleks Gračine

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Pogled na lokalitet Gračine sa jugozapada

Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata, na području naselja Humac, 2 km jugozapadno od Ljubuškog. Nadmorska visina platoa iznosi oko 75 m, otprilike 10 m više od vodotoka rijeke Trebižat. Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara, koje je podijeljeno na preko 50 privatnih parcela, većina u posjedu obitelji Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje. Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867. navodi Gradčine na Humcu, gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada sa obilnim ostacima obrađenog kamena, opeke i crijepa, te ostaci rimskog mosta i ceste sa miljokazima. Continue reading