Brdo Buturovica (čuje se i Butorovica) proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok iznad Ljubuškoga. Najveći sjeverni dio brda katastarski pripada Mostarskim Vratima, a manji zapadni dio Radišićima. Na njegovim vrhuncima nalaze se tri markantne kote: Stari grad Ljubuški (350m), Gradina Sitomir (395m) i Gradina na Buturovici (bez posebna imena, 397m). Lokaliteti Stari grad Ljubuški, kojega nema u Arheološkom leksikonu BiH i Gradina Sitomir (Arheološki leksikon BiH 3, 25.292), dobrim dijelom poznati su u arheološkoj i povijesnoj literaturi. Ovom prigodom osvrnut ćemo se ukratko na gradinu na Buturovici, koja se nalazi na najvećoj koti (397m). Ima oblik nezatvorena pravokutnika, s obrambenim zidovima: Sa sjeveroistočne strane u duljini oko 100 metara, s jugoistočne strane 18 m i sa sjeverozapadne strane 15 m. Zid ne postoji s jugozapadne strane, jer se litice obrušavaju prema Ljubuškom i položaj je s te strane teško osvojiv. Zidovi od krupna kamenja, visine od pola metra do metar, široki su od tri do šest metara. Ulaz u gradinu širok je 2,5 m. Gradina zatvara omanju zaravan, a s nje puca širok pogled na Ljubuško i Vrgorsko polje, te na sjeverni i istočni dio Ljubuškoga.

Topografija gradine na Buturovici

Nažalost, kako to biva u telekomunikacijskoj eri gradina je djelomice devastirana gradnjom mobilne bazne postaje BH Telecoma, Sarajevo. Do nje vodi brdska staza koja je probijena sa sjeverne strane bagerom, tako da je pejzaž brda, a i panorama Buturovice nagrđena iskopima i metalnim konstrukcijama. Jednostavno je u trendu kod mobilnih operatera graditi bazne mobilne postaje na istaknutim brdskim kotama i uništavati kulturne i povijesne ostatke, najčešće prapovijesne gradine (Malič, Radovanj, Mikuljača i dr.). Na ruku im idu neuke općinske strukture vlasti kojima nije bitna povijest i kulturna baština već novac za koncesiju.

Grdobina od limarije

Uz manju pješačku stazu koja vodi gradinskom zaravni pronašli smo dva atipična ulomka keramike. Gradinu na Buturovici kratko je spomenuo I. Bojanovski (100 godina Muzeja na Humcu, 90), s napomenom da je riječ o “gradini s dobro očuvanim kamenim nasipom pravokutnog oblika (100 x 20m), ali bez keramike”.

 Keramika s Buturovice                                                                                                                                                                                        R. D., siječanj 2014.