Novosti iz Ljubuškoga

Groblje iz protopovijesnog doba na lokalitetu Mrljanovac u Radišićima

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Pogled na skupnu grobnicu tijekom istraživanja.

Na području Gornjih Radišića (zaseok Marići) kod Ljubuškoga, nalazi se lokalitet Mrljanovac, gdje su otkriveni ostaci grobova protopovijesnog doba (2.-1. st. pr. Kr.). O arheološkom potencijalu lokaliteta Mrljanovac pisano je u stručnoj literaturi (I. Bojanovski, 1985, 88-90; P. Oreč, 1987, 193-195). Kroz klanac Mrljanovac prilazilo se gradinskim lokalitetima Sitomir (394 m/ nv) i Obale (369 m/nv), koji se nalaze na istaknutim položajima brdskog masiva Butorovice. Na južnom dijelu klanca Mrljanovac, na mikrolokalitetu Grebine, otkriveni su ostaci protopovijesnog groblja. Na hercegovačkom području raspolažemo s vrlo oskudnim podacima o nekropolama i grobnim cjelinama iz 3.-1. st. pr. Kr. Vrijedno je spomenuti skupnu grobnicu iz Krehin Gradca otkrivenu 1968. u kojoj je nađeno 19 željeznih vrhova koplja i 9 kostura. Grobna arhitektura je uništena prilikom izvođenja građevinskih radova, a grobni prilozi su raspršeni. Sličnu situaciju imamo s grobnom cjelinom u Viru kod Posušja, gdje je 1959. nađena raznovrsna građa iz 1. st. pr. Kr. Mnogobrojni nalazi nađeni su u devastiranoj skupnoj grobnici u kanjonu Radimlje kod Stoca, a na predgradinskom području Banje u Ošanjićima istražena su dva groba iz 2-1. st. pr. Kr. Vrijedno je spomenuti i grobove iz Gradca kod Neuma. Kod autohtonog stanovništva istočne obale Jadrana skupne/obiteljske grobnice zabilježene su u liburnskim nekropolama u Dragišiću, Velikoj Mrdakovici i Nadinu. Poznato je i nalazište u Vičjoj luci na otoku Braču, a u posljednje vrijeme značajno je otkriće nekropole pod gradinom Kopila na otoku Korčuli. Također je značajno spomenuti labeatsku nekropolu (131 grob) na Velim Ledinama u Gostilju (Crna Gora), koja je prema brojnim nalazima kovanica kralja Gentija datirana u 2. st. pr. Kr.

Pogled sa zapada na grobnu arhitekturu.

Pogled sa zapada na grobnu arhitekturu.

Arheološka istraživanja na lokalitetu Grebine – Mrljanovac u Radišićima vodili su asistenti Odjela za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Mostaru Mirko Rašić i Tino Tomas, a tijekom istraživačke kampanje istražene su dvije grobnice . U arheološkom timu volontiralo je nekoliko arheologa i studenata arheologije. Tijekom minulih vremena ljubitelji starina kontinuirano su devastirali grobne cjeline u potrazi za artefaktima, uništavajući kontekst i grobnu arhitekturu. Unatoč tome rezultati arheoloških istraživanja iznimno su značajni za poznavanje materijalne kulture autohtonih zajednica ljubuškog područja. Zasad se nekropola ne može sa sigurnošću atribuirati nekoj autohtonoj zajednici. Možemo samo pretpostaviti da nekropola na lokalitetu Grebine – Mrljanovac pripada autohtonoj zajednici Scunasta, čije je ime ostalo sačuvano u antičkom toponimu Pagus Scunasticus. Scunasti su vjerojatno u posljednjim stoljećima pr. Kr. boravili na gradinskim lokalitetima i podgrađima brda Jurjevice i Butorovice.

Srebrene naušnice iz Gorice kod Gruda. Zemaljski muzej Sarajevo

Srebrene naušnice iz Gorice kod Gruda. Zemaljski muzej Sarajevo.

Među brojnim grobnim prilozima uz muški grob nađena su dva željezna vrha koplja, najzastupljeniji su ulomci raznog keramičkog posuđa priloženog prilikom obreda pokapanja. Brojnošću se ističu ulomci keramičkog posuđa tipa Gnathia (skifosi), a zabilježeni su ulomci unguentarija koji se često javljaju u grobovima navedenog doba. Unguentariji su keramičke bočice s malom stopom ili bez nje, koje su služile za čuvanje tekućih ili viskoznih tvari. Među posuđem tipa Gnathia prevladavaju kasni oblici i ukrasi svojstveni lokalnoj produkciji. Važno je spomenuti nalaz srebrene zoomorfne naušnice, koja ima analogiju među nalazima iz Gorice. Ć. Truhelka je u Gorici kod Gruda našao 25 primjeraka srebrenih naušnica, koje se čuvaju u zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U skupnoj grobnici u Radišićima nađeno je više od 50 raznovrsnih perli, razni dijelovi nakita i koštana igla. Zanimljiv je nalaz polovice srebrene drahme Apolonije, koja je kovana sredinom 1. st. pr. Kr. a pripada skupini posljednjih drahmi prije izbijanja rimskog građanskog rata. U prvoj skupnoj grobnici utvrđeni su ostaci 4 osobe, a u drugoj grobnici sačuvan je mali uzorak fragmentiranih kostiju zbog kiselosti tla. Prostor skupnih/obiteljskih grobnica omeđen je većim amorfnim ili grubo obrađenim blokovima vapnenca, čija se visina izdiže od 50 – 70 cm iznad tla. Pojedine skupne grobnice imaju nepravilan oblik pravokutnika, kvadrata ili kruga. Unutar omeđenog prostora skupnih grobnica su pojedinačni grobovi obično omeđeni amorfnim kamenjem. U pojedničanom grobu prve skupne grobnice pokojnik je pokopan u ispruženom položaju s orijentacijom istok – zapad. Stručna obrada građe i objava rezultata istraživanja dati će značajan doprinos poznavanju materijalne kulture autohotnih zajednica Ljubuškog polja. Nakon stručne obrade nalazi će biti deponirani u arheološkoj zbirci Muzeja na Humcu.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s