Boljuni

Srednjovjekovno groblje Boljuni

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Boljuni, Stolac

Posebno mjesto među bosanskohercegovačkim srednjovjekovnim nalazištima zauzima nekropola Boljuni, u naselju Bjelojevići kod Stoca. Na srednjovjekovnom groblju Boljuni zabilježena su 273 nadgrobna spomenika, raspoređena u dvije veće skupine, istočnu i zapadnu. Najbrojniji su sanduci sa 177 spomenika, potom slijedi 78 ploča, 14 sljemenjaka i 4 križa. Continue reading

Advertisements

Humski bilizi i UNESCO

Humski bilizi pod zaštitom UNESCO-a

Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.

Srednjovjekovna nekropola Radimlja, Stolac, prije konzervatorskih zahvata.

Na 40. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 10. do 20. 07. 2016. u Istanbulu u Turskoj, Bosna i Hercegovina je upisala, zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju Stećci –srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Continue reading

Nekrolog R. Dodig

 

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

Ivo Lučić, Radoslav Dodig i Tomislav Anđelić

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954. – 2016.)

Smrt Radoslava Dodiga potresla je mnoge ljude u raznim intelektualnim krugovima u kojima je bio poznat i cijenjen. Iako su svi njegovi prijatelji znali da se već sedmu godinu bori protiv okrutne bolesti današnjeg doba i da mu je tijelo jako iscrpljeno, ipak ih je, zbog vedrine njegovog duha cijelo to vrijeme, sve zatekla njegova smrt. Teško je nabrojati što je Rade sve bio po struci: klasični filolog, arheolog, antički epigrafičar, povjesničar, lingvist, političar, novinar… Ali, povrh svega, Rade je po naravi i karakteru bio utjelovljenje iskre Božje dobrote i visoka moralna vertikala. Continue reading

In memoriam R. Dodig

 

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

IN MEMORIAM RADOSLAV DODIG (1954-2016)

U petak 17. lipnja 2016. u 63. godini života preminuo je naš cijenjeni kolega Radoslav Dodig. Rođen je 06. travnja 1954. u mjestu Prolog, općina Ljubuški, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a 1977. diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skopju. U razdoblju od 1986. do 1988. pohađao je posijediplomski studij “Kulturna povijest istočne obale Jadrana” na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Sredinom osamdesetih akademik Alojz Benac ponudio mu je radno mjesto u Centru za balkanološka istraživanja pri ANUBIH u Sarajevu, koji tada nije mogao prihvatiti zbog nerješenog stambenog pitanja. Znanstveni magisterij “Ljubuški kraj u antičko doba” obranio je na Odjelu za arheologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom akademika Nenada Cambi-ja. Zbog dugotrajne i teške bolesti nije uspio obraniti završenu doktorsku disertaciju “ Ardijejci – uspon i pad Ilirskog Kraljevstva” na Sveučilištu u Zadru pod mentorstvom prof. Slobodana Čače. Continue reading

O povelji i pečatu hrvatskog kralja Tomislava (Balija)

Josip Horvat, Kralj Tomislav na prijestolju

Josip Horvat, Kralj Tomislav na prijestolju

Na moj članak Historiografsko betoniranje hrvatskog kralja Tomislava ekspresno je u svome internetskom lončiću zazviždao Tomislav Bali s kašom pod naslovom Beton u glavi ili neobičan slučaj Darka Periše. Dok se izričaj betoniranje u mome naslovu odnosi na današnju hrvatsku historiografiju (pa tek onda na T. Balija kao njezinog predstavnika) s kojom nema velikog napretka u proučavanju kralja Tomislava i njegovog doba, u Balijevom se naslovu taj izričaj izravno odnosi na mene. Zbog toga nemam nikakvog razloga odgovarati mu u rukavicama.

Continue reading

PeBa 2016

International archaeological conference Perspectives on Balkan Archaeology

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Artefakti glasinačke kulture, Zemaljski muzej BiH

Zemaljski muzej BiH bio je domaćin međunarodnog znanstveng skupa Perspectives on Balkan Archaeology, The Early Iron Age, Methods and Approaches, koji je održan je 8. / 9. 04. 2016. Prije početka programa sudionike skupa pozdravio je v.d. direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, prezentirajući ukratko muzejske aktivnosti nakon ponovnog otvaranja. Povodom skupa u dvorani su izloženi reprezentativni artefakti glasinačke kulture iz mzejskog fundusa. Znanstveni skup otvorio je Blagoje Govedarica (DAI, Berlin), koji je ujedno moderirao prvim dijelom programa.

Continue reading

Marginalije o daorskim novcima

 

Novčić Daorsa
O Daorsima (Daversima), ilirskoj etničkoj zajednici iz Hercegovine, donekle smo obavješteni iz antičkih pisaca, numizmatike i epigrafike (C. Patch: Daversi, RE, 1901, 2231; J. Szilágyi, Daversi, Der Kleine Pauly, Band 1, München, 1979., 1399-1400; I. Bojanovski, Daorsi, ALBiH, Sarajevo, 1988., 69; Z. Marić, Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890-1978), Hercegovina 1(9), I. dio, Mostar, 1995., 43-93 M. Šašel Kos, Daorsi, Der Neue Pauly 3, Sttutgart, 1997., 310-311). Dosta pozornosti izazvali su njihovi novčići, njih desetak na broj (I. Dragičević, http://www.arheohercegovina.com, 28.11.2013). Većina ih je pronađena u okolici Ošanića, gdje je vjerojatno bilo daorsko sjedište, dok se za primjerke u Carskoj zbirci u Beču ne zna mjesto podrijetla. Đ. Basler (GZM XXVI, 1971, 333) navodi kako je prvi put objavljen opis ovoga novca 1779., mada je riječ o objavi u knjizi Joseph Eckhel, Numi veteres anecdoti, I-II, Viennae, 1775, p. 95-96; II, T. VI, n. 22. Continue reading