Gušenjem panonsko-delmatskog ustanka ili Batonovog rata (Bellum Batonianum) 9. godine, rimski car August konačno je vojno pokorio pobunjenje autohtone zajednice Dalmacije i južne Panonije, nakon čega su uslijedile ubrzane društvene promjene uvjetovane međudjelovanjem različitih kultura i aktivnostima rimske vlasti. Posebnu ulogu u složenim procesima pacifikacije i romanizacije autohtonog stanovištva imala je rimska vojska, čije su legijske i augzilijarne postrojbe bile stacionirane u logorima na važnim geostrateškim položajima diljem provincija. Važan značaj u navedenim procesima imalo je i novačenje autohtonih muškaraca u redove rimske vojske.
U ovom prilogu na temelju epigrafskog svjedočanstva donosimo podatke o rimskom vojniku Anaju iz etnije ilirskih Daorsa, koji je kao dvadesetogodišnjak unovačen u četvrtu delmatsku kohortu. Anaj je kao peregrin otišao iz svoje domovine, a sa svojom postrojbom služio je u dalekom Bingiumu (današnji Bingen am Rhein) provincija Gornja Germanija (Germania Superior), gdje se nalazio strateški značajan vojni logor i civilno naselje uz rijeku Rajnu. Prilikom gradnje željezničkog kolodvora oko 1860. u naselju Bingerbrück nađena je rimska nekropola, a među brojnim spomenicima i stela vojnika Anaja Daverza. Iz epigrafskog natpisa na steli doznajemo da je Anaj preminuo u 36. godini života s punih 15 godina službe u kohorti, a spomenik su podigli njegovi nasljednici. Riječ je o monumentalnoj steli koja je isklesana u tehnici dubokog reljefa, a njena obilježja tipična su za sepulkralnu umjetnost prvog stoljeća. U niši stele prikazan je cijeli lik pokojnika odjeven u rimsku odoru s vrlo minucioznim prikazom naoružanja, opreme i ukrasnih elemenata. U lijevoj ruci drži štit karakterističan za augzilijarne postorjbe (scutum forma milites auxiliaribus), dok se desnicom blago oslonio o dva koplja. Na lijevom boku opasan o remenu detaljno je prikazan bodež (pugio), a na desnom rimski mač (gladius). Bočnu stranu stele krasi lik Atisa s frigijskom kapom. Stela Anaja Daverza spada u skupinu najljepših i najbolje očuvanih spomenika rimske sepulkralne umjetnosti u Falačkom Porajnju (njem. Rheinland – Pfalz) , a danas se čuva u muzeju Rőmerhalle u mjestu Bad Kreuznach. Na steli je isklesan sljedeći natpis:

Stela i crtež s detaljima sa stele Anaja Daverza
Annaius Pravai f(ilius) Daverzus /
mil(es) ex coh(orte) IIII Delmatarum /
ann(orum) XXXVI stipend(iorum) XV /
h(ic) s(itus) e(st) h(eres) p(osuit
Referenca: CIL XIII, 7507; HD 075611
Anajeva stela svjedoči o sudbinama brojnih mladića unovačenih u rimske postrojbe, koji se više nikad nisu vratili u domovinu i rodni kraj.
I.D. MMXIX